Predsjednik Države Izrael Reuven Rivlin na Pantovčaku (Foto: Slavko Midzor/PIXSELL)
Predsjednik Države Izrael Reuven Rivlin na Pantovčaku (Foto: Slavko Midzor/PIXSELL)

Hrvatska i Izrael kao mediteranske zemlje, slične po veličini i smještene u povijesno turbulentnim regijama, trebaju "istražiti svaku mogućnost jačanje suradnje", kazala je u utorak predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nakon sastanka s izraelskim predsjednikom Reuvenom Rivlinom, koji je pozvao dvije zemlje da gledaju u budućnost, ali i izvuku pouke iz "crnih trenutaka" prošlosti.


"Hrvatska i Izrael kao mediteranske zemlje trebaju istražiti svaku mogućnost jačanja suradnje između sjevernih i južnih obala Mediterana, od zajedničke baštine do zajedničkih pitanja s kojima se danas susrećemo, poput migracija i sigurnosti, te zajedničkih mogućnosti na područjima energetike, poljoprivrede, turizma, industrija i drugih grana ekonomskih aktivnosti", rekla je predsjednica novinarima.

Vezani članci Predsjednica Grabar-Kitarović i Stipe Miočić (Foto: Dnevnik.hr) - 2 Predsjednica odmjerila snage s najopakijim teškašem na svijetu Zoran Milanović (Foto: Patrik Macek/PIXSELL) Milanović: "Vlada je u mirovinsku reformu išla preagresivno i prebrzo. Vremena za daljnje odluke ima"

Smatra da je jačanje i produbljivanje suradnje moguće u svim područjima - gospodarstvu, sigurnosti, znanosti i visokoj tehnologiji, kulturi.

"Imamo čvrstu osnovu za podizanje naših odnosa na stratešku razinu", poručila je Grabar-Kitarović.

Govoreći o dvije zemlje, "smještene u povijesno turbulentnim regijama i koje prolaze kroz tranzicijsko razdoblje", predsjednica je poslala poruku o Hrvatskoj kao prijatelju i saveznici Izraela u Europskoj uniji, NATO-i u Ujedinjenim narodima.

"Izrael ima, u Hrvatskoj i meni osobno, prijatelja, saveznika i pouzdanog partnera u Europskoj uniji, NATO-u i UN-u", kazala je predsjednica države.

Potvrdila je da se naglasak razgovora izaslanstava bio na vojnoj i gospodarskoj suradnji i ocijenila da nabava borbenog zrakoplova F-16 Barak dovodi obrambenu suradnju i odnos na potpuno novu razinu.

"Sigurno možemo reći kako ovdje nije samo riječ o prodaji vojne opreme, nego i prvom koraku ka dugotrajnom strateškom odnosu Hrvatske i Izraela", istaknula je Grabar-Kitarović.

Dodala je da je Ministarstvo obrane zadovoljno trenutačnim pregovorima koji vode prema sklapanju ugovora te da je više nego optimistična kako će konačni ugovor o isporuci zrakoplova biti potpisan najesen.

"Isto tako, vrlo sam zadovoljna što postoji veliki interes za buduće investicije i suradnju izraelske obrambene industrije u Hrvatskoj. Postoji golem potencijal za uspostavljanje obostrano korisnih odnosa između naših industrija i obrambenih sektora", kazala je i najavila za stijedu konferenciju o obrambenoj industriji dviju država.

Vezano uz gospodarsku suradnju, izrazila je zadovoljstvo nastavkom rasta trgovine između Hrvatske i Izraela, ali i ustvrdila da je ona vrlo skromna, tek oko 50 milijuna dolara.

"Vjerujem da se može podignuti na barem 200 milijuna dolara, a i više", kazala je predsjednica.

Po njezinim riječima, hrvatske tvrtke mogu izraelskim partnerima ponuditi svoje iskustvo i znanje u građevinarstvu, brodogradnji, proizvodnji namještaja i drugim djelatnostima.

Također je podsjetila da je 2017. potpisan Sporazum o suradnji u poljoprivrednom sektoru između Hrvatske i Izraela koji pruža pravni okvir za institucionalnu, stručnu i znanstvenu suradnju.

"Hrvatska je zainteresirana za prijenos znanja i iskustava na području navodnjavanja i primjene suvremenih tehnologija u poljoprivredi i preradi hrane", rekla je šefica države.

Izrazila je nadu da će se u procesu jačanja svih oblika bilateralne suradnje povećati i izraelska ulaganja.

Temelj moderne Hrvatske u antifašizmu i Domovinskom ratu

Dvoje predsjednika razgovaralo je i o povijesnim pitanjima, stradavanju Židova na teritoriju današnje Hrvatske te edukaciji o holokaustu.

"Prije svega želim naglasiti kako demokratski temelji moderne Hrvatske imaju čvrste korijene u antifašizmu i obrambenom Domovinskom ratu u kojemu se Hrvatska, kao suverena država, branila od agresije. To se jasno navodi u hrvatskom ustavu, koji istodobno jamči i štiti temeljne demokratske vrijednosti svih hrvatskih građana - vladavinu prava, ljudska prava, prava manjina", kazala je predsjednica.

Podsjetila je da je svaka hrvatska vlada do danas iskazala duboko poštovanje za sve žrtve holokausta.

"Hrvatska vrlo ozbiljno shvaća svoju suradnju sa svim institucijama, u Izraelu i drugdje, čime se čuva spomen na holokaust i žrtve holokausta, te je uzastopno dokazala svoju aktivnu i duboku predanost globalnoj odlučnosti u borbi protiv antisemitizma", poručila je predsjednica.

Navela je da je do danas 117 Hrvata proglašeno Pravednika među Narodima , dodajući da je u travnju 2015. sudjelovala u svečanosti za dr. Stanka Sielskog.

"Hrvatsko društvo, kao i svako drugo demokratsko društvo, vodi svoj unutarnji dijalog o povijesnim pitanjima, često vrlo emocionalno, prvenstveno zato što mnogi građani imaju bolno iskustvo iz različitih razdoblja hrvatske povijesti", pojasnila je Grabar-Kitarović.

U srijedu će predsjednik Rivlin i Grabar-Kitarović posjetiti memorijalno područje Jasenovac i odati počast svim žrtvama ustaškog logora iz Drugog svjetskog rata.

Rivlin poručio da treba učiti iz "crnih trenutaka" prošlosti

Reuven Rivlin treći je predsjednik Izraela koji je posjetio Hrvatsku ali prvi u državnom posjetu Hrvatskoj. Moshe Katsav bio je u posjetu Hrvatskoj 2003., a Shimon Peres 2010. godine.

Na početku svog govora kazao je da prvo mora čestitati Hrvatskoj na "velikom uspjehu" hrvatske nogometne vrste na Svjetskom prvenstvu u Rusiji izborivši finale na tom turniru.

Našalio se i kazao da je to pravi razlog njegova posjeta i da je došao učiti i prenijeti znanje izraelskom timu.

"Cijeli svijet vas je gledao kao navijate za svoju momčad, vidjeli smo lidericu koja voli svoj narod, koja se njime ponosi i navija za svoj tim. Mi to izrazito cijenimo, ali cijenimo i duboko i blisko prijateljstvo naših naroda", kazao je Rivlin.

Izrazio je zadovoljstvo suradnjom i rastućom trgovinom između dvije zemlje koje zajedno gledaju prema budućnosti.

"Ali također moramo poznavati prošlost, koja nije uvijek bila lagana i koja je zabilježila mnoge crne trenutke, i iz koje moramo učiti", kazao je Rivlin i istaknuo da je u njoj bilo i puno heroja, navodeći Hrvate, njih 117, koji su proglašeni Pravednicima među narodima.

"Svaki od njih je bio svjetlo u tami", kazao je i dodao da se čak i danas moramo suočavati s prijetnjom mržnje i terora.

"Moramo naše narode zaštiti i u ratu protiv terora, moramo surađivati kako bi naši ljudi bili sigurni. Mi ćemo braniti naše narode i naše vrijednosti i činit ćemo to zajedno”, poručio je Rivlin.

Kolinda Grabar-Kitarović bila je u srpnju u radnom posjetu Izraelu i tom se prilikom sastala s Rivlinom, premijerom Benjaminom Netanyahuom i predsjednikom Knesseta Yulijem Yeolom Edelsteinom.

Tom je prilikom posjetila i Yad Vashem i izrazila najdublju tugu i žal zbog svih žrtava holokausta u Hrvatskoj, stradalih od ruke kolaboracionističkog ustaškog režima tijekom Drugog svjetskog rata.

Također je na hebrejskom izgovorila riječi poznatog izraelskog pjesnika Haima Hefera "Pred vama pravednicima, klanjam se".

U tim je razgovorima izrazila razumijevanje glede sigurnosti Izraela i poručila da će Zagreb biti "glas" Izraela u EU-u.

Hrvatska je prije dvije godine pomogla da se ublaži rezolucija Povjerenstva za svjetsku kulturnu baštinu UNESCO-a u Parizu koja je umanjivala židovske veze s Brdom hrama u Jeruzalemu.

Također je u prosincu 2017. bila suzdržana na glasanju o rezoluciji UN-a kojom se osudila odluka SAD-sa da prizna Jeruzalem glavnim gradom Izraela. Većina članica EU-a podržala je tu rezoluciju. (Hina)