Hrvatska udruga banaka povremenim anketama nastoji prikazati reprezentativno mišljenje glavnih ekonomista o najvažnijim gospodarskim kretanjima. Anketa je provedena tijekom prosinca 2022.
Rezultati posljednje HUB-ove ankete objavljeni su u lipnju kada su prijetnja rata u Ukrajini i energetska kriza izgledale opasnije nego što se kasnije pokazalo. Glavni ekonomisti hrvatskih banaka tada su očekivali rast realnog BDP-a po stopi od 3,7 posto u ovoj godini i blago usporavanje rasta u 2023. godini.
U međuvremenu gospodarski rast 2022. premašio je očekivanja. Ekonomisti su sada čvrsto centrirali očekivanu stopu rasta za 2022. na 5,9 posto, uz vrlo uzak raspon razlika između najvećeg pesimista i najvećeg optimista; raspon gotovo i nije vrijedan spomena jer se kreće od 5,8 do 6,0 posto.
Iduća godina izgleda bitno drugačije, uz prognoziranu stopu rasta od svega 1,3 posto.
Upitani o raširenosti i obilježjima usporavanja ekonomisti odgovaraju unisono: očekuju kratkotrajnu recesiju Europskoj uniji, ali vide i nekoliko čimbenika hrvatske otpornosti, koji će umanjiti prelijevanje recesije na domaći teren. Ti čimbenici su dobro poznati: ulasci u europodručje i Schengen te značajnije korištenje EU sredstava mogu ublažiti recesijske pritiske u idućoj godini u Hrvatskoj.
Usporavanje rasta izvoza
Investicije bi u tome trebale imati najvažniju ulogu. Pogledaju li se komponente uporabe BDP-a u donjoj tablici, uočava se očekivanje snažnog usporavanja najvažnije pojedinačne komponente - osobne potrošnje. Nakon 5,8 posto realnoga rasta u ovoj godini, srednje očekivanje za iduću godinu iznosi svega 1 posto, i to uz pretpostavku smirivanja inflacije. Ekonomisti očekuju i veliko usporavanje rasta izvoza, međutim, investicije bi se trebale zadržati oko realne stope rasta od 6 posto, što će, ako se ostvari, doprinijeti zadržavanju ukupne stope rasta u pozitivnoj zoni.
Pročitajte i ovo
Relativan optimizam glavnih ekonomista ogleda se i kroz podatke o tržištu rada. Očekuju neznatno usporavanje stope rasta nominalnih plaća, tako da se uz nižu očekivanu inflaciju realne plaće vraćaju u zonu rasta, osobito u drugoj polovici sljedeće godine. Stopa nezaposlenosti mogla bi se dodatno smanjiti unatoč sporijemu rastu.
Schengen i europodručje osigurat će stabilnost
Glavni ekonomisti očekuju da će Vlada iduće godine ostvariti zacrtane fiskalne planove. Neznatno veći fiskalni deficit u usporedbi s ovom godinom neće prekinuti padajući niz omjera bruto javnog duga i BDP-a, čija su očekivanja približno na tragu vladinih: omjer bi trebao pasti s oko 70 posto krajem 2022. na oko 68 posto krajem 2023.
Pročitajte i ovo
Urednost javnih financija i pristupanje europodručju i Schengenu, uz zadržavanje stope rasta u pozitivnoj zoni unatoč recesijskim pritiscima, u očima glavnih ekonomista osigurat će stabilnost kamatnih stopa. Prinos na desetogodišnju državnu obveznicu očekuje se na razini od 3,6 posto na kraju ove i na kraju sljedeće godine. Hoće li rast kamatnih stopa uistinu stati u prvoj polovici 2023., ovisit će prije svega o kretanju inflacije. Za sada postoje solidni izgledi da će snažno usporavanje europskog i svjetskog gospodarstva ohladiti inflacijske pritiske.
