Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Financijsku bi pismenost kao obvezni kolegij trebalo uključiti već u kurikulum za osnovne škole, gdje bi djeca kroz igru i primjere učila o najosnovnijim financijskim konceptima, proizvodima i uslugama.


Uz informatičku pismenost, financijska pismenost postaje uvjet bez kojega je sve teže preživjeti u sve dinamičnijoj svakodnevnici. Prema provedenim istraživanjima, financijska pismenost mladih, ali i ostalih građana Hrvatske, izrazito je niska.

Vezani članci Mijo Marošević Nekadašnjem šefu javne rasvjete u Zagrebu sud umanjio kaznu za 173.000 kuna Slika nije dostupna Evo koliko nam djeca zaista znaju o novcu

Financijskom opismenjivanju mora se prići sustavno i dugoročno. Jedna je od mogućnosti i potencijalno uvođenje modula financijske pismenosti u kurikul građanskog odgoja u srednje škole, ali dok se to ne dogodi, mladima su se otvorile i druge edukativne mogućnosti.

Naime, u organizaciji Štedopisa, Hrvatske udruge srednjoškolaca i Hrvatske udruge mladih u Zagrebu je početkom godine održana zimska škola financijske pismenosti, na kojoj je sudjelovalo pedesetak srednjoškolaca i studenata. S najvažnijim temama iz područja osobnih financija i odgovorne potrošnje, na vrlo zanimljiv i interaktivan način, polaznike radionice su upoznale dr. sc. Dajana Barbić s Katedre za financije i dr. sc. Andrea Razum s Katedre za marketing Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Koja su vaša iskustva sa zimske škole financijske pismenosti?

Dr. Barbić: Radionice su bile vrlo zanimljive i izrazito interaktivne. Obuhvatile smo najvažnije teme iz područja osobnih financija i odgovorne potrošnje. Potaknuta rezultatima svog doktorskog istraživanja o razini financijske pismenosti i uspješnosti u upravljanju osobnim financijama, odlučila sam se aktivno uključiti u proces financijskog obrazovanja građana, posebice mladih. Nalazi dosad provedenih istraživanja upućuju na relativno nisku financijsku pismenost mladih u Hrvatskoj te upućuju na to da je samo jedan od deset učenika na najvišoj razini financijske pismenosti.

Dr. Razum: Dajana i ja smo školu držale u svojstvu članica Udruge, svaka u svom području specijalnosti. Područje odgovornih marketinških strategija i odgovornog potrošačkog ponašanja tema je u kojoj sam doktorirala i velik mi je izazov u području financijske industrije i obrazovanja mladih. Iskustva su bila odlična.

Kažete da je financijska pismenost mladih vrlo niska. Kako je sustavno razviti i unaprijediti?

dr. Barbić: "Moj savjet mladima jest, prije svega, vjerovati da vlastitim financijskim ponašanjem mogu odrediti vlastitu financijsku budućnost, a nakon toga kontinuirano se informirati, obrazovati i učiti o financijskim proizvodima, uslugama i konceptima."

Dr. Barbić: Pojedinci trebaju financijsku pismenost kako bi se nosili s povećanom kompleksnosti vlastitih potreba i financijskih proizvoda te kako bi se uspješno suočili sa sve dinamičnijim promjenama u njihovu okruženju. Naš je osobni cilj pokušati pridonijeti informiranju i razvijanju financijskih vještina mladih osoba, kako organizacijom seminara i radionica, tako i izradom edukativnih materijala.

Dr. Razum: Financijska pismenost je jedna od ključnih vještina za uspostavljanje odgovornoga i uspješnog života u suvremenim uvjetima. Loše financijske odluke imaju dugoročan utjecaj na društvo i vrlo često su povezane s nižim standardnom kvalitete života te smanjenjem blagostanja. Podržavanje financijskog obrazovanja treba promatrati kao iznimno važnu investiciju u ljudski kapital, a sustavni okvir i program obrazovanja koji kombinira različite vrste obveznoga i izbornog sadržaja od najranije dobi je ključ unapređenja financijske pismenosti.

Koji su vaši savjeti mladima? Kako uspješno upravljati financijama?

Barbić: Moj savjet mladima jest, prije svega, vjerovati da vlastitim financijskim ponašanjem mogu odrediti vlastitu financijsku budućnost, a nakon toga kontinuirano se informirati, obrazovati i učiti o financijskim proizvodima, uslugama i konceptima. Drugim riječima, smatram da je za ostvarenje financijske uspješnosti potrebno posjedovati financijska znanja i financijske vještine, planirati i predviđati svoju financijsku situaciju, pratiti promjene u okolini i prilagođavati svoje financijske planove novonastalom okruženju. Upravljati proračunom, sve zapisivati, stvarati svijest o stvarnim potrebama i prioritetima među željama, planirati budućnost.

Razum: Uspješno upravljanje ovisi o onome što za nas znači uspjeh! Obrazovati se, informirati se, odgovorno trošiti, i to tako da gledamo stvarni ukupni trošak onoga što kupujemo, a ne samo cijenu koja je naznačena. Osim toga, pod utjecajem smo niza ograničenja kako u percepciji tako i u predvidljivosti iracionalnog odlučivanja koje poduzeća vješto iskorištavaju. Ne bi li uspješno upravljali svojim financijama nužno je razvijati svijest o motivima i načinima donošenja vlastitih potrošačkih odluka, kao i o dugoročnim posljedicama koje one nose.

Treba li financijsku pismenost uključiti u kurikul za srednje škole?

Dr. Barbić: Za mnoge od nas financijska pismenost je vještina koju smo stekli kao odrasle osobe i vještina koju smo njegovali i razvijali s godinama iskustva. Međutim, to nije nužno najučinkovitiji način financijskog obrazovanja. Nove generacije moraju biti spremne za poslove, proizvode i usluge te načine distribucije koji još i ne postoje. Oni trebaju razviti sustav vrijednosti, odgovornosti i način promišljanja i donošenja odluka dovoljno discipliniran, kako bi znali kamo ići i kako tamo doći. Mislim da bi financijsku pismenost kao obvezni kolegij trebalo uključiti već u kurikul za osnovne škole, gdje bi djeca kroz igru i primjere učila o najosnovnijim financijskim konceptima, proizvodima i uslugama te radila na izgradnji zdravog i odgovornog odnosa prema novcu. To je osobito važno jer se u modernom društvu djeca od najranije dobi susreću s problemima i izazovima upravljanja novcem (od raspolaganja džeparcem do upravljanja kreditnim novcem, bonom na mobilnim aparatima), a roditelji često mogu biti loše pripremljeni za poučavanje vlastite djece o financijskim pitanjima.

Dr. Razum: Ono što je sigurno istina da bi financijsko obrazovanje trebalo početi što je prije moguće, i to od samog početka formalnog obrazovanja kao dio osnovnoškolskog kurikula. U tom se smislu postavlja pitanje adekvatnog treninga i obrazovanja učitelja i profesora koji iznose takve teme, na čemu se također treba posebno raditi. Oni predstavljaju zasebnu ciljanu skupinu u razvoju programa financijske pismenosti.

Je li moguća ozbiljna sustavna suradnja s bankama u vezi s financijskom pismenosti mladih?

Dr. Barbić: Unapređenje i razvoj financijske pismenosti u razvijenim europskim zemljama zahtijeva uključenost i doprinos širokog kruga nositelja interesa - od država članica Europske unije, javnih tijela, privatnog sektora, financijskih institucija, udruženja potrošača, obrazovnih institucija i svih ostalih organizacija koje mogu utjecati na smanjenje financijske nepismenosti i neinformiranosti kao i samih pojedinaca. Drugim riječima, teško je govoriti o financijskom opismenjavanju građana bez aktivnog sudjelovanja svih zainteresiranih strana, posebice financijskih institucija, s obzirom na to da su upravo banke i druge kreditne institucije vrlo često izvor glavnine podataka o financijskim proizvodima i uslugama kojima se građani koriste.

Razum: Jedna od odrednica marketinške etike poduzeća, pa tako i banaka je transparentno, jasno i iskreno komuniciranje sa svojim klijentima odnosno korisnicima. Ozbiljna sustavna suradnja je nužna, ali tu treba biti oprezan da to ne preraste u kanal i prigodu za promicanje banka i stvaranje imidža u mladih koji su s jedne strane njima iznimno zanimljivi, a s druge izrazito ranjiva i zakonski zaštićena ciljana skupina. Banke imaju veliku društvenu odgovornost i nužno je da takav pristup grade najprije u svojim korporativnim kulturama i internim marketinškim programima, pa onda i u svojim odnosima s klijentima.

Kako bi Sveučilište, Ekonomski, ali i drugi fakulteti mogli prići problemu financijske pismenosti hrvatske populacije?

Barbić: Ekonomski fakultet svojom osnovnom djelatnošću već pridonosi financijskom opismenjavanju mladih. Održavamo radionicu financijske pismenosti za studente Sveučilišta u Zagrebu pod imenom 'FliP- Financial literacy in practice' na kojem sudjeluju prof. dr. sc. Marijana Ivanov, mr. sc. Jasena Torma iz Državnog zavoda za statistiku i moja malenkost. Važno je spomenuti i studentske udruge poput Ekonomske klinike i Financijskog kluba, kojima je također cilj približiti različita financijska pitanja i teme mladima u Hrvatskoj.

Razum: Sveučilište, a posebno Ekonomski fakultet, može se aktivno uključiti u krojenje Nacionalne strategije za opismenjavanje mladih. Najveći doprinos je moguć kroz oblikovanje sadržaja te razvoj materijala (priručnika i udžbenika) za različite ciljne skupine, što smo Dajana i ja ozbiljno shvatile, 'zasukale rukave' i krenule s radom u tom području. Postoji jasna potreba i prigoda za razvoj edukativnih programa za edukatore, posebno profesore u srednjim školama, a i za razvoj programa cjeloživotnog učenja u tom području. Kako nije sve u financijskom znanju nego dosta toga leži i u oblikovanju marketinških strategija financijskih institucija, prigodu vidim i u razvoju operativnih smjernica komunikacije i oblikovanja odgovornih strategija za financijske institucije.

Je li moguće izraditi jednostavan čitljiv priručnik o osobnim i kućnim financijama?

Barbić: Dostupni su priručnici za građane o osobnim i kućnim financijama, no zasad ne postoji udžbenik koji bi na sustavan način problematiku osobnih financija pojasnio i približio mladim osobama. Stoga, naš sljedeći korak je svakako kreirati obrazovne materijale namijenjene financijskom opismenjavanju građana koji bi se tada mogli koristiti kao dio nastavnih materijala u školama i na fakultetima, a i kao dio radionica i seminara koje namjeravamo organizirati u budućnosti. Što se tiče samog priručnika, naša je namjera učiniti ga jednostavnim, čitljivim i razumljivim.

Razum: Financijski sustav i usluge koje priručnik nudi nisu jednostavni, zbog čega je gotovo nemoguće i da upute o upravljanju osobnim i kućnim proračunom budu jednostavne. One definitivno mogu biti čitljive i razumljive, ali ne i jednostavne. Priručnik je u pripremi, pišemo ga i uskoro bi trebao ugledati svjetlo dana.

Intervju je preuzet iz studentskih novina Global, čije tekstove možete pratiti i na OVOJ stranici.
 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju