Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Ulaskom u EU hrvatskim se radnicima otvara niz novih prilika za pronalazak radnog mjesta. Ipak, dio članica iskoristit će pravo da na barem dvije godine hrvatskim građanima ograniči slobodan pristup svojim tržištima rada.


Iako ni u državama članicama Europske unije ne cvjetaju ruže, mnogi građani Hrvatske nadaju se da bi upravo u nekoj od članica EU nakon 1. srpnja mogli naći ono što im je u domovini nerijetko nemoguća misija - posao. No, kako sada stvari stoje, na korištenje svih blagodati zajedničkog tržišta rada Hrvati će trebati pričekati još neko vrijeme.

Vezani članci Slika nije dostupna 'Hrvati brzo uče i kad shvate da euri ne padaju s neba zasukat će rukave!' Slika nije dostupna ANIMACIJA Povijest Europske unije

Svaka postojeća članica ima pravo uvesti ograničenja slobodnog kretanja hrvatskih radnika na svom tržištu rada u trajanju do sedam godina. Restrikcije se mogu uvesti po modelu '2+3+2', tj. svaka članica može donijeti odluku o ograničenjima u trajanju od dvije godine, a kasnije ih može produžiti na dodatne tri pa još na dodatne dvije godine.

>> Od 1. srpnja moći ćete se prijaviti na EUROPSKOJ BURZI RADA!

Na svakoj je državi da, ovisno o procjeni stanja na svom tržištu rada, odluči hoće li i kakve će točno restrikcije za hrvatske radnike uvesti, ali one se uglavnom svode na potrebu dobivanja radne dozvole. Bez obzira na ograničenja, hrvatski bi radnici prema europskim propisima trebali imati prednost pri zapošljavanju u odnosu na radnike iz država koje nisu članice EU.

Ograničenja u najmanje šest članica

Prema dosadašnjim informacijama, prijelazna će ograničenja za Hrvate uvesti najmanje šest članica - Austrija, Belgija, Nizozemska, Njemačka, Slovenija i Velika Britanija. Prva je odluku još početkom godine objavila Njemačka, u kojoj će ograničenja vrijediti za sve radnike osim akademski obrazovanih građana koji uspiju naći posao u skladu sa svojom naobrazbom. Od ograničenja će biti izuzeti i sezonski radnici.

Deset je članica dosad potvrdilo da za hrvatske radnike neće uvoditi nikakve limite, tj. da će svoja tržišta rada otvoriti u potpunosti. To su Češka, Danska, Estonija, Finska, Irska, Litva, Mađarska, Rumunjska, Slovačka i Švedska. U ovoj bi se skupini navodno trebali naći i Latvija, Poljska i Portugal, no službene potvrde za to još nema.

Europska burza rada

Inače, uz lokalne zavode za zapošljavanje u svakoj državi članici te brojne privatne tvrtke za posredovanje pri zapošljavanju, jedna od središnjih europskih točaka za sve koji traže posao je web stranica EURES.

Riječ je o internetskom portalu Europske komisije na koji radnici iz 27 država članica EU te Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske (od 1. srpnja i Hrvatske) mogu učitati svoj životopis i tako pokušati zainteresirati poslodavce ili se pak mogu prijaviti na neko od ponuđenih radnih mjesta diljem Europe. Trenutno se nudi više od 830.000 mjesta.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook