Iako ne vole ići u školu, učenici u Hrvatskoj u nju idu manje od svojih europskih vršnjaka! U klupama, naime, provedu gotovo upola manje sati.

Galerija


Manje djece, nego što je to slučaj u ostalim europskim zemljama, ide u jaslice i vrtić, a učitelji su potplaćeni. Najnoviji su to rezultati godišnjeg pregleda o obrazovanju koji provodi Europska Komisija. Istaknuli su provođenje obrazovne reforme i reforme strukovnih škola, a Dnevnik Nove TV prvi je analizirao glavne zaključke.

Slaba karika obrazovanja u Hrvatskoj je već rani i predškolski odgoj. Naime, iako 83 posto djece sudjeluje u ranom obrazovanju od četvrte godine - jaslicama, vrtiću i predškoli, europski prosjek je čak 95 posto.

Europska komisija u izvješću zbog toga je spomenula lokalne zajednice, istaknuli su Grad Zagreb jer kažu odvraćaju roditelje od ranog obrazovanja svojim mjerama zbog kojih djeca ostaju kod kuće s roditeljima - kao što je primjerice mjera o majkama odgajateljicama.

Problem je i osmogodišnje školovanje, zbog kojeg smo na europskom dnu po trajanju osnovne škole.

U školskoj učionici (Foto: Dnevnik.hr) Vlada im planira produljiti radno vrijeme, u škole bi se išlo i za vrijeme praznika! Učitelji: "Hoćemo li biti plaćeni za to?"

Maturanti uče (Foto: Dnevnik.hr) Rupa u propisima: Učenici strukovnih škola na fakultet mogu i bez položene mature, ali postoji jedna prilično velika "kvaka"

Prije nekoliko godina predloženi model devetogodišnje škole, Vlada za sada očito nema plan provesti. Imamo premalo godina obrazovanja, ali i nastavnih sati. U prosjeku učenici u osnovnoj školi imaju 437 sati nastave na godinu, a njihovi europski vršnjaci čak 748!

U srednjoj školi u Hrvatskoj se sjedi 637 sati svake godine, a u Europi 877. Zato Ministarstvo planira povećati cjelodnevne boravke u školama, no uvjet za to je rad u jednoj smjeni. Puno je posla oko toga, jer više od 800 škola u Hrvatskoj radi u dvije, a 14 škola u tri smjene.

Sve to, stoji u tek objavljenom izvješću, popravit će i loše rezultate naših učenika u znanju. Slabiji smo od prosjeka i u prirodoslovlju, ali podjednaki u čitanju. Bolji od prosjeka smo ipak po onima koji odustaju od ranog školovanja - to učini samo tri posto učenika.

No iako u školi ostaju, u nju ne vole ići, obrazovanje im je naporno i stresno, a Hrvatska je 112. od 137. zemalja po nezadovoljstvu mladih kvalitetom svog obrazovanja. Iz Komisije ističu ambiciozne pripreme za potpunu provedu obrazovne reforme, no osvrnuli su se na loš status učitelja.

Kronično nam nedostaje odgajatelja, učitelja STEM područja i informatike. Što i ne čudi jer je plaća učitelja u Hrvatskoj manja od svih ostalih prosječnih neto plaća visoke stručne spreme.

Prošle godine osnovnoškolski učitelj zaradio je u prosjeku 6700 kuna, a srednjoškolski 7300 kuna. Ovo će sigurno biti argument za povećanja plaća o čemu će u utorak razgovarati Vlada i sindikati.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr