Učenicima, učiteljima i roditeljima prvog dana školske godine obratio se i predsjednik Vlade. Poželio im je kreativno ozračje i uzajmno razumijevanje u ovoj školskoj godini. No tko je pozvaniji da komentira hrvatsko školstvo od Ilije Srpka, jednog od najboljih učenika koje Hrvatska pamti?

Galerija


Ilija Srpak osvojio je niz Oscara znanja, a što se tiče olimpijskih medalja, tu je pretekao i Janicu Kostelić. Sada je student prestižnog Sveučilišta Cambridge, na kojem studira prirodne znanosti.

Već si godinu dana na Cambridgeu. Možeš li navesti tri osnovne razlike koje si primijetio u funkcioniranju sustava na Cambridgeu i kod nas?

Rekao bih da mi više radimo na povezivanju eksperimenta s onim što učimo. Više se radi na temeljitom razumijevanju teorije pomoću izvoda i razumijevanju matematike i fizike i svega što učimo. Od drugih razlika možda bih istaknuo da je naglasak puno više na kontinuiranom učenju. Znači, nemamo ispite tijekom godine, već samo na kraju godine i imamo jedan ispitni rok. Međutim, prolaznost je oko 99 posto. I još jedna razlika je da nije kao u Hrvatskoj da svi mogu imati ocjenu 5, nego ocjena ovisi o našem plasmanu međusobno. Recimo da se natječemo za ocjenu. Samo nekoliko najboljih može dobiti najvišu ocjenu.

''Treba uvesti digitalizaciju''

Misliš li da će ova reforma kod nas donijeti promjene prema tom smjeru?

U ovoj reformi možda najviše treba uvesti neku digitalizaciju, kompjuterizaciju jer, kao što znamo, mobiteli su jako važni i važno je biti računalno pismen. Trebala bi se možda smanjiti količina štrebanja jer i sam znam koliko sam morao štrebati dugo u noć. I možda još povećati razumijevanje.

Prema onome što sam vidio iz medija što se uvodi i čitao sam potpune kurikulume iz matematike, fizike i kemije, mislim da se kompjuterizacija provela dopola, a mislim da se to moglo malo bolje. Mislim da je važno uvesti informatiku od prvog razreda. Matematika, fizika i kemija, to su druge dvije točke, mislim da nisu dobro provedene.

Blaženka Divjak (Foto: Dnevnik.hr) Divjak: "Cilj reforme je da učenici nauče rješavati probleme i steknu funkcionalno znanje"

Blaženka Divjak (Foto: Goran Stanzl/PIXSELL) Divjak: "Moramo naći rješenje, nema kurikularne reforme bez motiviranog učitelja"

Vidio sam da su, primjerice, neki bitni sadržaji iz matematike, poput kompleksnih brojeva, izbačeni iz drugog razreda za matematičke gimnazije i rade se samo u četvrtom razredu. U fizici gimnazije nemaju geometrijsku optiku kao obvezan dio programa, dok gotovo trećina ljudi danas nosi naočale i leće i to je jako bitno razumjeti.

Kemija, najvažnija grana danas je organska kemija, i prije se radila u četvrtom razredu, a sada je rascjepkana. Znači, sve ono što je bilo dobro, odnosno dio onoga što je bilo dobro, rascjepkali su i maknuli, a mislim da se nije promijenilo ono što se trebalo promijeniti. Za te prirodne znanosti, koje su po meni najvažnije, prije je bilo bolje.

Koju bi ti onda ocjenu dao reformi?

Nekakvu trojku, ali sigurno može bolje. Sada treba raditi dalje. Reformu treba kontinuirano usavršavati, a ne ju 20 godina držati istom. Reforma jest korak prema dobrome, ali možda bismo trebali vratiti one stvari koje su prije bolje. Kompjuterizacija da, ali za ostale stvari još ima mjesta za poboljšanje.

 Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr