Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Najnoviji poznati stanovnik hrvatskih rijeka, glavočić Neogobius gymnotrachelus, nije razveselio svoje pronalazače jer je, za razliku od tri autohtone vrste glavočića, strana vrsta koja šteti ovdašnjem okolišu.


U hrvatske vode došao je jajašcima koja ženke lijepe na oplate brodova, te se intenzivnom plovidbom proširio uzvodno.

Problem stranih i invazivnih vrsta natjerao je Europsku komisiju početkom ovoga tjedna da predloži uredbu kojom će se Europa obračunati s agresivnim uljezima biljnog i životinjskog svijeta.

Naime, smatra se da je oko 12 tisuća vrsta strano prirodnom okolišu u Europi, od kojih je oko 15 posto invazivnih.

Prema ocjeni Državnog zavoda za zaštitu prirode, invazivne vrste izravno uništavaju staništa i predstavljaju najveću opasnost za biološku raznolikost u Hrvatskoj.

U Europi uzrokuju štetu u vrijednosti od najmanje 12 milijardi eura godišnje, pa Uredba predviđa da države članice sastave popis invazivnih stranih vrsta, od kojih će odabrane biti zabranjene u EU-u, odnosno neće biti dopušten njihov uvoz, kupovina, uporaba, puštanje u promet ili prodaja.

U takve, primjerice, spadaju azijski stršljen ili tigrasti komarac, čiji ubodi mogu biti pogubni, ili crna trešnja koja ozbiljno ometa ekosustave šuma, ili pak ambrozija, koja je zbog zdravstvenih utjecaja na ljude posebno na zlu glasu.

Vezani članci Zmija Možete li uočiti zmiju na fotografiji? Odlično se kamuflirala, gotovo nitko je ne vidi Granični prijelaz Kaštel Od ponedjeljka se unutar EU-a putuje po novim pravilima: Komisija izdala nove preporuke za zemlje članice Schengena i za zapadni Balkan

>> Evo kada uništavati ambroziju i izbjeći kazne!

Uredba predviđa tri vrste djelovanja - prevenciju, rano upozorenje i upravljanje rasprostranjenim invazivnim vrstama. Države članice će organizirati provjere u cilju sprječavanja namjernog uvođenja vrsta koje izazivaju zabrinutost. Međutim, mnoge vrste dospijevaju u EU nenamjerno - poput glavočića - kao onečišćenja u robi ili zaglavljene u kontejnerima. Države članice morat će poduzeti mjere kako bi detektirale takve načine ulaska te poduzele odgovarajuće korektivne mjere.

Povjerenik za okoliš Janez Potočnik izjavio je da je borba protiv invazivnih stranih vrsta najbolji primjer područja u kojem se u Europi može ostvariti bolji napredak kada se radi zajednički.

'Zakonodavstvo koje predlažemo pomoći će u zaštiti bioraznolikosti i ciljano je na najozbiljnije prijetnje. Njime će se poboljšati učinkovitost nacionalnih mjera i postići rezultati na najekonomičniji način', izjavio je Potočnik.

Predloženu Uredbu razmotrit će Vijeće i Parlament, a sustav će biti dopunjen Europskom informacijskom mrežom za strane vrste.

Na specijaliziranom hrvatskom portalu, na kojem je objavljena vijest o glavočiću, nema još popisa zabilježenih stranih invazivnih vrsta u Hrvatskoj, ali hrvatski stručnjaci su aktivni u istraživanju tih tema.

>> Ne ograničimo li emisiju stakleničkih plinova čeka nas najgori scenarij

Nedavno su u jednom međunarodnom časopisu objavili rezultate svoga rada prema kojima u hrvatskoj flori postoji čak 606 stranih biljnih vrsta, što znatno premašuje broj od 161 vrste koje su do tada bile poznate, no to je znatno manje od oko 1500 stranih vrsta za koje se pretpostavlja da stvarno postoje. Među njima su 64 invazivne vrste, tj. one koje agresivno zauzimaju domaća staništa i uništavaju njegovu biološku raznolikost.

Invazivne biljke u Hrvatskoj pojavljuju se na gotovo polovici državnog teritorija, tvrde u navedenom istraživanju botaničari Toni Nikolić, Božena Mitić i Sven D. Jelaska. Oni su prosječno pet takvih vrsta našli na jedinici istraživane površine (kvadrat na zemljopisnoj karti površine 35 kilometara), najmanje jednu, a maksimalno 47.

Najveći broj invazivnih biljaka, više od 30 po jedinici površine, zabilježili su na područjima većih gradova, Zagreba i Splita. Inače, broj raste prema jugoistoku zemlje, s većom temperaturom i manjom nadmorskom visinom. Najugroženija su područja Sredozemlja, osobito otoci.

Jedna od najpoznatijih, Ambrosia artemisiifolia, predstavlja ogromnu prijetnju bioraznolikosti i javnom zdravlju u Hrvatskoj.

Ona može godišnje proizvesti gotovo šest tisuća plodova velične nekoliko milimetara, kojima osvaja prostor Europe brzinom od 6 do 20 kilometara godišnje. Samo posljednjih desetak godina koncentracije njezina peluda u zraku su se udeseterostručile. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook