Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta prihvatio je u srijedu izvješće o Hrvatskoj, a jedini suzdržani glas bio je slovenskog zastupnika, koji drži da je u kompromisnom amandmanu prihvaćeno hrvatsko stajalište kako je riječ o bilatearalnom pitanju između dvije zemlje, a ne o odnosu između Hrvatske i EU-a.


"Nezadovoljan sam što je jedan od najvažnih slovenskih nacionalnih interesa ostao izvan toga kompromisa", kazao je slovenski socijaldemokratski zastupnik Borut Pahor.

Vezani članci Slika nije dostupna Nedjeljni izbori za Europski parlament porazni za Pahora Slika nije dostupna Pahor: Pozdravljamo izviješće EP-a o Hrvatskoj

"Izvjestitelj Hannes Swoboda nije želio prihvatiti ne samo naše, nego i šire prihvaćeno stajalište da pitanje primjene ZERP-a nije bilateralni problem, nego problem između Hrvatske i EU-a. On je prihvatio dio moga amandamana koji upozorava da je to dio hrvatske obveze u pregovorima, a onda brzo dodao da rješenje toga problema trebaju tražiti vlade u Zagrebu, Ljubljani i Rimu, on dakle vraća problem u bilateralne okvire, što je za mene neprihvatljivo", rekao je Pahor.

Za izvješće je glasovalo 52 člana Vanjskopolitičkog odbora, nitko nije bio protiv, a Pahor je jedini bio suzdržan.

Prihvaćeno izvješće šalje se kao prijedlog rezolucije na plenarnu sjednicu Europskog parlamenta, koji bi o tome trebao glasovati najvjerojatnije u travnju.

Do usvajanja rezolucije još su moguće promjene u tekstu, jer
zastupnici imaju pravo na podnošenje amandmana.

Rezolucije Europskog parlamenta nisu pravno obvezujući tekstovi.

Kompromisni amandman o ZERP-u nastao je nakon što je na prvotno izvješće izvjestitelja Swobode podneseno 15 amandmana.

Prihvaćeni amandman glasi: Europski parlament "žali zbog činjenice da je hrvatski parlament jednostrano odlučio uvesti Zaštićni ekološko-ribolovni pojas (ZERP) u Jadranu unatoč dogovoru postignutom 2004. godine s Italijom, Slovenijom i Europskom komisijom, koji je spomenut u zaključcima Europskog vijeća od 17. i 18. lipnja 2004. i u Pregovoračkom okviru od 5. listopada 2005; žali zbog činjenice što
izostanak zajednički dogovorenog rješenja utječe na brzinu pristupnih pregovora; traži stoga od hrvatskih, slovenskih i talijanskih vlasti da se konstruktivno uključe u prevladavanje sadašnjeg zastoja kako bi se uz potporu Komisije postigao kompromis, koji uzima u obzir interese svih uključenih strana, istodobno štiteći ekološku ravnotežu u Jadranu, što je zajednička briga svih strana. U vezi s još otvorenim bilateralnim pitanjima, podsjeća sve uključene strane na načelo 'pacta sund servanda'".

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju