Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta prihvatio je u srijedu izvješće o Hrvatskoj, a jedini suzdržani glas bio je slovenskog zastupnika, koji drži da je u kompromisnom amandmanu prihvaćeno hrvatsko stajalište kako je riječ o bilatearalnom pitanju između dvije zemlje, a ne o odnosu između Hrvatske i EU-a.


"Nezadovoljan sam što je jedan od najvažnih slovenskih nacionalnih interesa ostao izvan toga kompromisa", kazao je slovenski socijaldemokratski zastupnik Borut Pahor.

Vezani članci Roberta Metsola EP izabrao novu predsjednicu: Iskusna europarlamentarka na rođendan zasjela na europski tron Slika nije dostupna Pahor: Pozdravljamo izviješće EP-a o Hrvatskoj

"Izvjestitelj Hannes Swoboda nije želio prihvatiti ne samo naše, nego i šire prihvaćeno stajalište da pitanje primjene ZERP-a nije bilateralni problem, nego problem između Hrvatske i EU-a. On je prihvatio dio moga amandamana koji upozorava da je to dio hrvatske obveze u pregovorima, a onda brzo dodao da rješenje toga problema trebaju tražiti vlade u Zagrebu, Ljubljani i Rimu, on dakle vraća problem u bilateralne okvire, što je za mene neprihvatljivo", rekao je Pahor.

Za izvješće je glasovalo 52 člana Vanjskopolitičkog odbora, nitko nije bio protiv, a Pahor je jedini bio suzdržan.

Prihvaćeno izvješće šalje se kao prijedlog rezolucije na plenarnu sjednicu Europskog parlamenta, koji bi o tome trebao glasovati najvjerojatnije u travnju.

Do usvajanja rezolucije još su moguće promjene u tekstu, jer
zastupnici imaju pravo na podnošenje amandmana.

Rezolucije Europskog parlamenta nisu pravno obvezujući tekstovi.

Kompromisni amandman o ZERP-u nastao je nakon što je na prvotno izvješće izvjestitelja Swobode podneseno 15 amandmana.

Prihvaćeni amandman glasi: Europski parlament "žali zbog činjenice da je hrvatski parlament jednostrano odlučio uvesti Zaštićni ekološko-ribolovni pojas (ZERP) u Jadranu unatoč dogovoru postignutom 2004. godine s Italijom, Slovenijom i Europskom komisijom, koji je spomenut u zaključcima Europskog vijeća od 17. i 18. lipnja 2004. i u Pregovoračkom okviru od 5. listopada 2005; žali zbog činjenice što
izostanak zajednički dogovorenog rješenja utječe na brzinu pristupnih pregovora; traži stoga od hrvatskih, slovenskih i talijanskih vlasti da se konstruktivno uključe u prevladavanje sadašnjeg zastoja kako bi se uz potporu Komisije postigao kompromis, koji uzima u obzir interese svih uključenih strana, istodobno štiteći ekološku ravnotežu u Jadranu, što je zajednička briga svih strana. U vezi s još otvorenim bilateralnim pitanjima, podsjeća sve uključene strane na načelo 'pacta sund servanda'".

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju