Predviđanja ekonomista šest vodećih banaka objavila je Hrvatska udruga banaka (HUB) u svojim Izgledima pod naslovom '2014. - još jedna teška godina'. Ekonomisti vodećih banaka tako za iduću godinu predviđaju skroman rast BDP-a od svega 0,1 posto, uz vrlo uzak raspon očekivanja, od najniže pojedinačne prognoze pada BDP-a za 1 posto do najviše prognoze rasta od 1 posto.
Pročitajte i ovo
NA KOLJENIMA
Hrvatsko svinjogojstvo na najnižim granama u 30 godina: "Naši kolege u Slavoniji imaju problem sa svinjskom kugom"
Nedostaje goriva
Kriza sve dublja, ruske vlasti pozivaju na rad od kuće: "Što manje koristite automobile"
UPUTE LIJEČNIKA
Što učiniti ako osobu pogodi grom? "Nikako uza sebe ne biste smjeli nositi..."
Dr. Samir Haj Barakat
Velika tuga u Slavoniji: U 47. godini tragično preminuo omiljeni liječnik
UZBUNA NA STAROM KONTINENTU
Europom se širi spolna bolest otporna na antibiotike
Očekivanja rasta za prosječnih 0,1 posto ekonomista banaka, koji ističu da iznose osobne stavove, a ne stavove uprava banaka, niža su od drugih prognoza. Tako Hrvatska narodna banka za 2014. predviđa rast BDP-a za 0,7 posto, zagrebački Ekonomski institut za 1 posto, Vlada očekuje rast od 1,3 posto, a Europska komisija predviđa u idućoj godini rast hrvatskog BDP-a od 0,5 posto.
VIDEO HNB predviđa: Iduće godine Hrvatska izlazi iz krize
Očekivanja ekonomista banaka prilično su usklađena, napominju iz HUB-a. Tako četvorica od šestorice očekuju pad osobne potrošnje, a petorica pad javne potrošnje. U prosjeku očekuju pad osobne potrošnje za 0,2 posto, a javne potrošnje za 0,8 posto. Rast u idućoj godini stoga može doći samo od investicija, u prosjeku za 2,1 posto, i izvoza, s prosjekom rasta od 1,5 posto. Čak pet od šest ekonomista očekuje rast ovih veličina u 2014.
Ekonomisti ne očekuju jači rast nezaposlenosti. Očekivana stopa nezaposlenosti (po metodologiji Međunarodne organizacije rada - ILO) od 17,7 posto ne odudara bitno od ovogodišnje vrijednosti. Za realne se plaće očekuje stagnacija (+0,1 posto u prosjeku), čemu bi trebala pridonijeti niska inflacija, od 2,5 posto.
I dalje je prisutan fiskalni pesimizam, očekuje se deficit od 5,4 posto BDP-a u prosjeku. Omjer javnog duga i BDP-a probija okvire iz Maastrichta. Očekivanja za kraj 2014. javnog duga kreću se oko 65 posto BDP-a (bez jamstava i HBOR-a), odnosno od gotovo 80 posto, kada se dugu pribroje i državna jamstva i HBOR.
Izostanak ozbiljnijeg rasta domaće potražnje objašnjava očekivanje stabilnosti tekućeg računa bilance plaćanja (-0,4 posto BDP-a), a za vanjski se pak dug predviđa razina od 103 posto BDP-a. Kada je riječ o financijskim pokazateljima, iz HUB-a navode kako je primjetna relativna mirnoća očekivanja, pri čemu su nešto više kamatne stope i prinosi na državne obveznice u skladu s aktualnim trendovima.
Kako se napominje, vjerojatno je najinteresantnije zabilježiti da ekonomisti banaka u 2014. ne očekuju prosječni tečaj eura iznad 7,6 kuna. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook