Gomila raznovrsnog otpada brzo je rasla, a odaziv građana iznenadio je organizatore.'Ja vjerujem da bi svaki građanin Hrvatske to napravio bez obzira da li bilo blizu smetlišta ili ne', kazao je Dorjan Grgurev iz Viškova.
Pročitajte i ovo
europski ciljevi
Iako Hrvatska ne odvaja dovoljno otpada, neki gradovi su ipak premašili standard: "Provodimo edukaciju još od vrtića"
Trpe godinama
Mještani opet u smradu s Marišćine: "Ja ovdje više ne želim živjeti. Mi po Ustavu imamo pravo na čisti zrak, a ovdje se osjećamo kao zatvorenici"
Stanovnici Viškova nadaju se da će i drugi slijediti njihov primjer. 'Svaki normalan i civiliziran čovjek treba odvajati otpad, zato što je otpad sirovina, a ne da se baca na gomilu', kazao je Davorin Grgurić.
Bivša ministrica Mirela Holy željela je početi s odvajanjem otpada već ove godine. No, u Vladi su taj plan odgodili do 2020. 'Moramo minimalno pedeset posto korisnih komponenti, a to su papir, staklo i željezo, odvojiti i uporabiti', kazao je Hrvoje Dokoza, zamjenik ministra zaštite okoliša i prirode.
>> Jakuševac 'seli' u Dumovec: 'Ljudi će umirati, tu namjeravaju odlagati i azbest!'
Tako bi se smanjila brojka od 300 kilograma otpada koliko na godinu proizvede prosječan stanovnik Hrvatske. 'Mi se borimo da se koncept primarne selekcije odnosno da se sirovina iz otpada već počne odvajati u domaćinstvu. Sirovina iz otpada je vrijedna cijeli svijet se za njih bori', kazala je Mirna Međimorec iz Kriznog eko stožera Marišćina.
To su shvatili ekolozi s Viškova koji ne čekaju 2020., nego nastavljaju svoje akcije. 'U planu nam je organizirati svake prve subote u mjesecu ovakve akcije. S time želimo ljude potaknuti na ekološko razmišljanje', kazaoje Josip Katalinić, predsjednik Kriznog eko stožera Marišćina.
Razvrstavanjem otpada smanjio bi se broj odlagališta kojih je diljem Hrvatske sada više od 250, a cijena zbrinjavanja po toni iznosi 60 i više eura. Prodajom otpada kao sirovine još bi se moglo i zaraditi.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook