Bi li Otta trebalo uspavati ili mu dati priliku za život? Neizvjesna sudbina psa Otta, koji je izgrizao petero ljudi na zagrebačkom Ksaveru, podijelila je javnost. Jedni okrivljuju pasminu, smatrajući je krvoločnom, i zazivaju njegovu eutanaziju, pogotovo nakon što se saznalo kako mu to nije bio prvi napad. Drugi isključivog krivca vide u vlasnicima, u čijim su rukama psi tempirane bombe.

Galerija


Otto, trogodišnji cane corso, bio je, prema riječima vlasnika, razmažena maza od 60 kilograma. Javnosti je postao poznat kada je na zagrebačkom kvartu Ksaver, dok ga je usred bijela dana šetala pijana žena, napao pet osoba. Dvoje napadnutih završilo je sa šavovima, a ostali s lakšim ozljedama.

Vezani članci Majka dječaka s autizmom - 4 Muka majke koju je autistični sin grizao i udarao trajala je mjesecima, nakon priče u Provjerenom našlo se rješenje. No čudima tu nije kraj... Provjereno potaknulo institucije na rad - 4 ''Uspjeli smo. Svi skupa'': Nakon priče u Provjerenom ipak se našlo rješenje za dječaka s nizom teških dijagnoza koji je grizao i udarao svoju majku

To mu nije bio prvi napad. Naime, i prošle je godine ugrizao osobu te je slučaj prijavljen policiji. Vlasnik je tada dobio mjeru obaveznog polaganja testa socijalizacije. Trebao je inspekciji poslati dokaze o nekažnjavanju, pas nije smio biti u tuđim rukama i bez povodca i brnjice nije smio biti u javnom prostoru. Vlasnik ništa od toga nije učinio, zbog čega je izdano rješenje o eutanaziji.

Otto je posljednji pas u nizu napada pasa koji su se zaredali i na njegovom se slučaju lome koplja. Dio javnosti slaže se s eutanazijom, dijelu je pak dosta da psi plaćaju greške vlasnika.

"Stvarno zahvaljujem kolegama iz Veterinarske inspekcije Državnog inspektorata koji, vjerujem, pokušavaju doći do zakonskog uporišta kako Otto ne bi bio eutanaziran, kako bi mu se dala ona šansa koju nije dobio", rekao je Damir Skok, ravnatelj zagrebačkog Zoološkog vrta, pod čijom je nadležnošću sklonište za nezbrinute životinje Dumovec.

Da je imao odgovorne vlasnike, nakon prvog bi napada prošao školu, a zatim i test socijalizacije te do rješenja o eutanaziji vjerojatno ne bi došlo.

"Veći broj tih pasa prolazi test socilizacije. Nažalost, devet od 150 pasa koji su išli na test nisu prošli i nisu preživjeli jer su pokazali su veliku agresivnost na samome testu", rekao je Malden Ercegović, licencirani ovlaštenik testa socijalizacije za opasne pse.

Dakle, broj onih koji uspješno polože test daleko je veći od onih koji nikako ne mogu funkcionirati u zajednici.

Ne imati kontrolu nad velikim psom je kao voziti automobil bez kočnica

Opasan pas nije pojedinačna pasmina već onaj koji napadne bez povoda pa je tako u prošloj godini bilo prijavljeno 520 napada raznih pasa: bilo je tu i šarplaninaca, ptičara, biglova, cane corsa, mini pudli i maltezera.

"Naravno, svaki pas može biti opasan samo što neki veći pas može napraviti veću štetu nego jedan mali pas", rekao je Robert Kranjčec, istrukror za rad s psima i licencirani ovlaštenik testa socijalizacije za opasne pse.

Imati velikog psa bez da je pod kontrolom, dodaje Kranjčec, je isto kao vožnja trkaćeg automobila bez kočnica. Naime, veliki psi ugrizom mogu ubiti čovjeka.

"U prirodi pasa je energija. Ako pas osjeti da je fizički jači, on si daje za pravo da će vas štiti i brani", rekao je.

Pas može reagirat i na nešto što se nama neće učinti kao prijetnja. Zato, tvrdi Kranjčec, Otto nije išao ciljano ubiti ljude na Ksaveru, već je bio zbunjen i rastrojen.

Kako bi demonstrirao snagu velikog psa, Kranjčec je pred kamere Provjerenog doveo njemačkog ovčara, koji može biti najposlušniji pas, ali i ubojica. Kako bi ga mogao kontrolirati, potrebno je uporno ponavljati iste vježbe jer pas uživa u tome. Njega ugrizi čine sretnim, ali taj nagon treba obuzdati na pravi način.

"Ako to pokuša napraviti bez kontrole, on zna da se trening prekida, što je njemu najveća kazna. Zna da rad za njega postoji toliko dugo dok je on u nekim okvirima poslušnosti", objasnio je Kranjčec.

Teško je postići da pas bude poslušan i dobar kućni ljubimac jer mu se treba posvetiti, a često se zaboravlja činjenica da su pasmine kroz povijest uzgajane za lov, radi sigurnosti, pa i za borbe.

Ljudi pse udomljuju zbog izgleda, a ne karaktera

Tatjana Zajec, voditeljica Dumovca, ističe da većina ljudi ne uzima pse zbog njihova karaktera.

"Većinu pasa ljudi udomljuju ili uzimaju prema izgledu, a ne prema karakteru. To znači da gledaju koji im je lijep, koji je lijepe boje, koji ima dugu dlaku", rekla je.

Mnogi su psi uzgajani za borbe pa imaju nisku toleranciju na druge životinje ako ih se ne socijalizira. Mahanje repom i skakutanje proizvest će nešto jako ružno ako se to ne zna kontrolirati.

"Neki su psi bili u borbama i ljudi su već optuživani da su organizirali borbe. Tio su psi stvarno jako opasni", rekla je Zajec.

A svi ti oni bili su u zajednici, po parkovima, ulicama, zgradama, među drugim ljudima i djecom. Pravilnikom o opasnim psima za sada su upisani samo pit bulovi i njihovi križanci kao pasmina, ali učestali napadi mogli bi ga izmjeniti kako bi se vlasnike prisililo na odgovornost.

"Mi psa ne možemo tretirati kao naše dijete. To su velike zablude i greške koje čovjek radi. Treba se sputiti na razinu psa, upoznati kako pas funkcionira, kakvi su nagoni kod psa, što je njegova težnja, u što te nagone možemo usmjeriti", rekao je Ercegović.

"U principu, svaka agresija manje-više dolazi iz neke sigurnosti, frustracije ili straha", dadao je.

I pas će je riješiti najbolje kako zna – ugrizom – a posljedice mogu dovesti do nepovratne štete. Ako ne zbog drugih, zbog sebe treba birati pasminu koja se može kontorlirati. Ako ne ide, pregršt je škola za pse u kojima s psima uče i vlasnici.

Emisiju gledajte četvrtkom od 22:15 na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno

Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr