Brojne višekatne zgrade u Hrvatskoj nemaju dizala što utječe na kvalitetu života osoba s invaliditetom, starijih osoba, roditelja s djecom… Procjenjuje se da je oko 17 tisuća zgrada od tri i više katova bez dizala. No, suvlasnici u takvim zgradama od iduće će godine imati mogućnost ugradnje dizala uz sufinanciranje što je omogućeno Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada koji je stupio je na snagu s početkom godine.
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine objavilo je Program ugradnje dizala i uređaja za olakšan pristup za slabo pokretne osobe u postojeće zgrade za koji se do 31. listopada 2025. provodi javno savjetovanje.
"Programom ugradnje dizala koji je u postupku javnog savjetovanja nastoji se unaprijediti kvaliteta stanovanja, ali i potaknuti povratak stanovništva u stare gradske jezgre, u zgrade koje često imaju ograničenu pristupačnost", navode u Ministarstvu.
Glavni uvjeti
Kako bi prijavili svoju zgradu na program ugradnje dizala, ona mora zadovoljiti neke uvjete.
Prvi je taj da su suvlasnici fizičke osobe koje u vlasništvu imaju više od 50 posto suvlasničkih dijelova zgrade upisanih u zemljišne knjige, odnosno fizičke osobe koje u vlasništvu imaju više od 50 posto ukupne vrijednosne površine zgrade u zgradama za koje nisu određeni suvlasnički dijelovi. Zgrada treba imati najmanje tri kata, a tu se smatra i visoko prizemlje s dva kata, ili u njoj mora stanovati suvlasnik ili član kućanstva koji je osoba s invaliditetom.
Suvlasnici trebaju imati izrađen glavni projekt ugradnje dizala te odluku o ugradnji dizala ili uređaja za olakšan pristup za slabo pokretne osobe, donesenu natpolovičnom većinom. Zgrada mora imati osigurana financijska sredstva prema udjelu zajednice suvlasnika u ukupnim troškovima ugradnje dizala.
U Ministarstvu navode da bi se sufinancirali svi potrebni radovi radi ugradnje dizala ili uređaja za olakšan pristup, uključujući izradu projekta za ugradnju dizala, izvođenje radova, nadzor, materijalne izdatke i druga sredstva predviđena glavnim projektom i troškovnikom.
Država će, prema objavljenom Programu, pokrivati jednu trećinu ukupnih troškova dok su jedinice lokalne samouprave pozvane da se priključe i dodatno sudjeluju u financiranju. Preostali trošak ugradnje dizala snose suvlasnici zgrada. Prednost će imati one zgrade koje se nalaze na području jedinica lokalne samouprave koje su se uključile u provedbu programa. Tako će, u slučaju da lokalna samouprava ne sudjeluje u troškovima, zgrada dobiti 0 bodova u toj kategoriji, dok će sufinanciranje dvije trećine iznosa nagraditi sa 100 bodova.
Nakon zaprimljenih prijava na javni poziv određivala bi se lista prvenstva za sufinanciranje temeljem dodijeljenih bodova. Oni ovise o više faktora, među njima i stupnju invaliditeta osobe u zgradi, o tome s koliko sredstava u sufinanciranju sudjeluje JLS, broju katova zgrade, ukupnoj cijeni ugradnje dizala i dr.
U pogramu je navedeno da se, primjerice, 100 bodova dodjeljuje za manje od 5000 eura po etaži (stanici), 7500 eura s 50 bodova, a s nula bodova iznad 12.500 eura (bez PDV-a).
Međutim, neki su ostavili komentare da su u stvarnim ponudama navedene cijene već sada izvan realiteta:
"Prema ponudama koje sam prikupila, ne postoji ponuda niža od 20.000 eura po etaži. Stoga predlažem da se ovaj stavak uskladi prema trenutačno stvarnim cijenama na tržištu."
Javni poziv početkom 2026.
Kako su iz resornog ministarstva odgovorili na naš upit, javni poziv za sufinanciranje ugradnje dizala planira se početkom 2026. godine, s otvaranjem u veljači. Procjenjuje se da bi se na prvi poziv moglo prijaviti oko 200 zgrada.
Nakon toga slijedi postupak bodovanja, potpisivanje ugovora i isplata sredstava zajednicama suvlasnika. Po isplati, zajednice suvlasnika imat će rok od dvije godine za izvođenje radova, uz mogućnost produljenja roka u opravdanim slučajevima.
"Planirano je da se javne objave ponavljaju svake dvije godine, sve dok se postupno ne omogući ugradnja dizala u svim zgradama u kojima je to tehnički izvedivo", ističu u ministarstvu.
Uređenje pročelja
Ministarstvo je u savjetovanje s javnošću uputilo i Program uređenja pročelja za postojeće zgrade. Njime je predviđeno da će se iz državnog proračuna i proračuna JLS sufinancirati po jedna trećina ukupnih troškova uređenja, a zajednice suvlasnika osiguravale bi ostatak potrebnih sredstava. Naglasak je na zgradama koje se nalaze u zaštićenim kulturno-povijesnim cjelinama, a koje se u pravilu ne mogu kandidirati na programe energetske obnove.
Prema prijedlogu, najviši iznos subvencije po metru četvornom zajedničkog pročelja može iznositi 300 eura s uključenim PDV-om ako je zgrada pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, odnosno 250 eura s PDV-om ako se zgrada se nalazi u zoni zaštite, od čega 50 posto financira država, a 50 posto jedinica lokalne samouprave.
Ako su ukupni troškovi uređenja pročelja na zgradi veći od 450.000 eura s uključenim PDV-om razliku podmiruje zajednica suvlasnika. Javni poziv također će biti raspisan početkom iduće godine, paralelno s onim za ugradnju dizala.
-
nova obvezaVelika promjena za strane radnike! Vlada donosi novi zakon: "Oni koji imaju kontakt s ljudima morat će..."
-
Najbliže ZemljiNoćas se događa nešto posebno na nebu: Nekima će to smetati
-
Upitna kvalitetaNove kuće se raspadaju: Banovina je obnovljena, ali - kako? Provjereno istražilo stanje na terenu
