'Pirotehničar na radnoj stazi aktivirao minu proizvedenu u Jugoslaviji'

tri vijesti o kojima se priča brutalna likvidacija Horor u susjedstvu: Vođu kartela i bivšeg nogometaša našli izrešetanog, do pola zakopanog u snijegu Muškarac priveden Užas u Novom Zagrebu: Pronađen leš na stubištu stambene zgrade Drama u BiH Amina (18) pobjegla od muža, našli je promrzlu, golu i bosu: "Spasila je živu glavu"

S Tomislavom Banom, bivšim pirotehničarom i pomoćnikom ravnatelja HCR-a za Dnevnik Nove TV razgovrao je Andrija Jarak.

Kako se dogodila ova nesreća?

Na početku bih želio izraziti saučešće obitelji stradalog pirotehničara. Nažalost, moramo konstatirati da je došlo do nesreće, da je prilikom redovnih obavljanja poslova pirotehničara, pirotehničar na radnoj stazi aktivirao protupješačku minu PROM-1, prilikom čega je nažalost došlo do smrtnog stradavanja. I još dvoje kolega su zadobili lakše tjelesne ozljede.

Rekli ste da se radi o najopasnijoj mini koja doslovno ubija sve u krugu 50 metara.

Da, to je mina proizvodnje bivše Jugoslavije koja ima ubojito djelovanje u prostoru od 50 metara. Ranjavajuće djelovanje je u prostoru od 100 metara, prema tome iako su ova dva pirotehničara bili na propisanim sigurnosnim udaljenostima, nažalost, zadobili su stradavanje od gelera rasprskavajuće mine.

Može li se povećati nivo sigurnosti pirotehničara?

U svakom slučaju zadaća je svih da pokušamo učiniti sve da se broj stradavanja pirotehničara smanje. Prije svega, to je uz korištenje opreme za razminiranje, uz korištenje strojeva. No, nažalost, da bi neko područje bilo u potpunosti sigurno, na to područje moraju doći pirotehničari. Dok noga pirotehničara, odnosno metal detektorom i radnim alatom nisu ispitali cjelokupno područje, ne može se sa sigurnošću reći da je to sigurno.

Vaš pokojni kolega je dugi niz godina bio pirotehničar. Riječ je o iskusnom pirotehničaru.

Da, stradali pirotehničar obavljao je poslove pirotehničara od 2003. godine , što znači da je gotovo 13 godina bio pirotehničar, koji je prošao veliki dio radilišta u Hrvatskoj.

Kako nakon ovakve tragedije koja vas sve iznova potrese i šokira sutra opet doći u to minsko polje?

Nakon ove tragedije koja se dogodila danas svi pirotehničari su otišli svojim kućama, svojim obiteljima. Kroz nekoliko dana morat će se vratiti na ovo mjesto i netko će morati doći na to mjesto i nastaviti posao, gdje je nažalost pirotehničar stradao. To nije lako i zahtijevat će velike napore u pripremi tih ljudi da bi taj posao kvalitetno odradili.
 

Andrija Jarak danas je razgovarao i s glavnim ravnateljom HCR-a Draženom Jakopecom. Evo što mu je rekao:

Kako se dogodila tragedija?

U 11.50 prilikom obavljanja redovitih zadaća razminiranja, desio se taj minski incident. Nažalost prilikom toga jedan hrvatski pirotehničar je izgubio život dok su dva dobili ozlijede koje nisu opasne po život.

Radi se o nagazno odskočnoj mini, koja je najopasnija. O kojoj je mini riječ?

Radi se o pješačkoj rasprskavajućoj mini 1, skraćenice PROM-1, jedne od najubitijih protupješačkih mina na svijetu i ovo je već treći za redom minski incident koji mi bilježimo u Republici Hrvatskoj, koji je bio razlog stradavanja i ozljeda hrvatskih pirotehničara.

Stravične su te brojke, 36 od početka razminiranja do sada?

Nažalost, i danas je ta brojka na 36,  1996. smrtno su stradali u obavljanju... Uvijek naglašavam jedine ratne zadaće u miru razminiranja RH, 36 hrvatskih pirotehničara.

Svi su napustili ovo mjesto tragedije, svi su u potpunom šoku.

Protuminska zajednica je vrlo mala, ima 1.000 ljudi i naravno da se svi međusobno poznaju, poglavito ljudi koji su neposredno na ovom projektu radili. Radi se o 16 tvrtki i 130 djelatnika. Ne samo oni, nego cijela protuminska zajednica je u šoku s ovakvim jednim minskim incidentom.

Hoćemo li doživjeti dan da Hrvatska bude očišćena od mina? Rekli ste da treba tri godine i ogromni iznos novca. Koliko je to?

Novac i sve ostale resurse možete nadoknaditi, ali život ne možete. Nažalost, Hrvatska je propustila šansu donošenjem nacionalnog programa da prati financijski i taj dio i automatski taj željeni cilj 2019. bi bio realan. Sad predstoji značajno izdvajanje novčanih sredstava da bi ova poznata minska polja koja imamo u bazi HCR-a, zajedno sa sigurnosnim zonama uklonili do 2019. To se naravno može i uz faktor da kad govorimo o razminiranju, vrijedi naglasiti da je to nacionalni problem i da sve snage trebaju zajednički djelovati u tom smislu. Jer svaka godina produžetka razminiranja u Hrvatskoj nosi sigurnosni rizik, ne samo za pirotehničare nego i za sve stanovnike Hrvatske.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr