Prijeti im trajno oštećenje vida, pa čak i sljepoća: "Dolaze nam djeca od 3 i 4 godine koja nose tablete i mobitele u rukama"

Djeca koja provode vrijeme u zatvorenom prostoru igrajući se na mobitelima i računalima riskiraju kratkovidnost koja može potencijalno dovesti i do sljepoće, upozorio je David Allamby, jedan od vodećih stručnjaka u Velikoj Britaniji na području oftalmologije.

Njegovo upozorenje dolazi nakon šokantnih podataka koje je objavio tamošnji Ured za statistiku - da djeca provode svega 16 minuta dnevno na otvorenom, odnosno na danjem svjetlu. Dječaci ipak, u prosjeku, borave vani pet minuta više od djevojčica.

Pročitajte i ovo Čekaonice su pune Raste broj djece zaražene ovom bolesti, liječnici upozoravaju: "Ona je inače tipična za školsku dob, ali..." u Našicama Uočila je veliki problem današnjice i pokrenula jedinstven program: Ni kiša, ni snijeg mališanima ne smetaju za istraživanje i igru

Allamby je savjetovao roditeljima da bi se trebali pobrinuti da njihova djeca, ovisna o mobitelima i računalima, najmanje 90 minuta svakog dana provedu na zraku i danjem svjetlu kako bi sačuvala svoj zdravi vid. Pod uvjetom, naravno, da ne odu van i sjednu na klupu gdje opet gledaju u mobitel.

Koliko djeca u Hrvatskoj dnevno provode vremena na otvorenom, nije poznato, međutim dvije hrvatske oftalmologinje s kojima smo razgovarali, dr. Dijana Franceschi iz Klinike za dječje bolesti u Zagrebu i dr. Ivana Mravičić iz Očne klinike Svjetlost, svjedoče kako je sve više djece koja imaju problema s vidom. Trend je primjetan osobito u posljednjih nekoliko godina, a zabrinjavajuće je i što dolaze sve mlađi mališani.

Evolucijska prilagodba i tehnologija

"Kod nas dolazi već predškolski uzrast, djeca od 3 i 4 godine koja nose tablete i mobitele u rukama. Primijetili smo da male dioptrije ne bi došle do izražaja da se, recimo, dijete bavi nekim sportom, da gleda pola sata crtiće ili neku igricu na računalu pola sata, ali samo vikendom. Te male dioptrije došle bi možda do izražaja tek u školi. No nije problem samo kratkovidnost: tu je i dalekovidnost, astigmatizam... Roditelji primjećuju crvenilo očiju, djeca se tuže da ih boli glava, a ne znaju što im je," pojašnjava dr. Franceschi.

Dodaje kako je kratkovidnost i genetski uvjetovana - ako su roditelji kratkovidni, 50 posto je šansa da će i dijete biti, no porast broja slabovidne djece ipak je posljednjih godina prevelik da bi se pripisivao samo genetici. Ima nešto i u tehnologiji.

Prema objavljenim podacima, čak 96 posto hrvatske djece u dobi od 10 do 15 godina koristi se mobitelom i računalom, a prvi mobitel u dobi od 8 godina ima čak 20 posto djece. 84 posto djece na mobitelu stalno pregledava svoje profile i objavljuje postove, a 68 posto djece ima otvoren profil na Facebooku prije navršene 13. godine

Doktorica oftalmologije Ivana Mravičić smatra da općenito postajemo sve više kratkovidni zbog načina života te da je riječ o evolucijskoj prilagodbi čovjeka, jer većinu vremena, osobito na poslu, provodimo gledajući na blizu.

"Vode se rasprave o tome povećavaju li rad na računalu, gledanje u mobitel, čitanje, rast dioptrije, što bi imalo neke logike, no niti jedna velika stručna studija nije pokazala da to direktno uzrokuje kratkovidnost. Neke su nove studije, međutim, dokazale da se na dnevnom svjetlu luči jedna vrsta hormona - dopamin - koja smanjuje rast oka, a to jest važno kod djece", pojašnjava dr. Mravičić.

Za računalom maksimalno sat vremena tjedno

Naime, kao odgovor na Sunčevu svjetlost oko proizvodi dopamin koji djeluje u mrežnici kao neuroprijenosnik. To pomaže stanicama da komuniciraju međusobno, a uredan ciklus dopamina utječe na normalan rast oka.

Britanski stručnjaci procijenili su da će pola svjetske populacije biti kratkovidno u narednih 30 godina, jer mladi ljudi sve manje vremena provode na dnevnom svjetlu.

Hrvatske stručnjakinje slažu se da u Hrvatskoj, iako je problem slabovidne djece u porastu, situacija ipak nije tako dramatična kao u Velikoj Britaniji ili u Aziji (Kini, Japanu...), gdje djeca imaju najviše problema s vidom.

"Mislim da su naši roditelji ipak osvješteniji. Zadnjih nekoliko godina, da bi se spriječila slabovidnost, sva djeca s napunjene tri godine dolaze na prvi pregled vida, bez obzira na to jesu li primijećene neke smetnje ili ne. Vidimo da ima dosta refrakcijskih anomalija. Na taj način sprječavamo slabovidnost oka. Mi preporučujemo da djeca što više budu vani i da se bave sportom," ističe dr. Dijana Franceschi i dodaje da, prema njezinu mišljenju, na računalima i mobitelima ne bi smjeli provoditi više od pola sata, ili sat vremena vikendom kad je riječ o školskoj djeci.

Za razvoj vida kod djece i oštrinu vida danje je svjetlo najbitnije, a djeca bi vani trebala provoditi nekoliko sati dnevno, ako je to ikako moguće, slažu se liječnice.

"Nisu naše bake govorile bez razloga: 'Idite se igrati vani!' Sad se vraćamo opet na to. Djeca bi vani trebala provoditi što više vremena, a što manje gledajući u ekrane", zaključuje dr. Ivana Mravičić, koja roditeljima savjetuje da dijete ne bi nikako smjelo više od dva sata dnevno provoditi gledajući u mobitel i računalo.