U europskim zemljama najtraženiji su liječnici i medicinske sestre, konobari i kuhari, a do posla će lakše i mladi inženjeri strojarstva i programeri. U utrci za posao na europskom tržištu rada je oko 7.500 Hrvata, koliko ih je do sada predalo životopise. S druge strane, putem europske burze rada do sada je oglašeno 300-njak radnih mjesta za našu zemlju.
Pročitajte i ovo
U Hrvatskoj, osim o zanimanju, perspektiva mladih ovisi i o mjestu u kojem traže posao. Veći gradovi nude više mogućnost, ali u manjim sredinama i mogućnosti je manje.
>> Konačno stižu DOBRE VIJESTI za nezaposlene mlade ljude
Mjesecima do posla
Noćni život u Otočcu. Tišina na praznim ulicama i tek pokoji gost u kafiću. U rodnom gradu Ivan mjesecima traži posao. 'Cijepam drva, vozim se na biciklu, na motoru... Dosta je teško, moji prijatelji masovno odlaze van iz Hrvatske', kaže Ivan Kotvica.
U većim gradovima, situacija je ipak lakša. Alan Sumina i Zoran Vučinić u svojoj informatičkoj tvrtki zapošljavaju 30-ak mladih ljudi. 'Za računalnog testera, tj za testera računalnih igrica, javi se i do 1.000 ljudi', rekao je Zoran.'Prosjek godina je negdje oko 25, 26, 27 godina. To su uglavnom sve mladi ljudi, isključivo s fakulteta', dodaje Alan.
Dio tima čije igrice i aplikacije koriste milijuni ljudi u cijelom svijetu je i Matija Biljeg. Posao je na burzi čekao samo nekoliko mjeseci. 'Većina prijatelja, neki od njih su zaposleni, neki su isto u IT sektoru i teško pronalaze posao, tako da sam zadovoljan s ovime što sam našao', rekao je Matija.
Nezadovoljan svaki drugi mladi čovjek koji ne radi
U Hrvatskoj je nezadovoljan svaki drugi mladi čovjek koji ne radi. Mnogi od njih bolju priliku traže u bazi EURESA, zajedničkog europskog tržišta rada. Do sada je registrirano više od 7.500 hrvatskih životopisa. Za lakši pronalazak posla, u Hrvatskoj, ali u Europi pripremaju ih radionice i seminari Centra za mlade.
'Uči se pisanje životopisa, molbi, predstavljanje poslodavcu. Također se svake godine nude i neki određeni tečajevi vezani uz određena strukovna zanimanja, te kako tražiti posao, gdje', rekla je Tatjana Posavec iz Centra za mlade, HZZ.
No, o takvom usavršavanju Ivan ne razmišlja, jer se u njegovu kraju tako nešto još uvijek ne nudi. Gotovo 20.000 njih zaposlilo se putem stručnog osposobljavanja, odnosno za 1.600 kuna. No, novca za nova zapošljavanja putem vladinih mjera za mlade od 5.11. više nema, a svi koji se žele zaposliti putem vladinih mjera morat će pričekati siječanj iduće godine. Tada bi, naime, Hrvatska iz europskog projekta Garancija mladih trebala dobiti oko 40 milijuna eura, koje bi trebale pomoći u smanjenju negativne statistike. O gorućem problemu u Hrvatskoj, ali i Europskoj uniji sutra će raspravljati čelnici zemalja članica, među kojima su i premijer Zoran Milanović te ministar rada Mirando Mrsić.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
