Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Potres iz Italije osjetio se i u Hrvatskoj. Seizmolozi na zagrebačkom PMF-u neprestano motre na cijelu situaciju.


Potresi prijete, naravno, jer živimo na trusnom području. Ono što je najveći problem jeste što se potresi uopće ne mogu prognozirati, i to ne samo hrvatski stručnjaci - seizmologija jednostavno nije u stanju odgovoriti na to pitanje. Pitanje je da li ćemo ikada i biti u stanju.

Vezani članci Albanija dan nakon razornog potresa (Foto: Dnevnik.hr)1 - 6 Albanija izdala 17 naloga za uhićenje vezanih za smrt 51 osobe u potresu: Dosad uhićeno devet osoba, među njima i dva vlasnika hotela Gradilište u Zagrebu Rekordnim proračunom Zagreb gradi najskuplju žičaru, no odlagališta otpada smrde, ceste izgledaju kao šahovnice, pucaju cijevi...

Ono što je poznato, poznata je situacija kako bi izgledalo da neko područje pogodi potres. Tako eto, prema posljednjim istraživanjima, u slučaju potresa od 6,3 stupnja po Richteru, u Zagrebu bi bilo oko 3.000 poginulih 15.000 ranjenih, Zagreb bi mogao funkcionirati sljedeća 24 sata, a onda bi potrebna bila pomoć izvana.

"To nije neočekivano, bit će ih još. To je normalno. Bit će još na tisuće potresa uglavnom slabih, koji se neće niti osjetiti", kaže Vlado Kuk, ravnatelj seizmološke službe RH. Živimo na trusnom području. Potresa ima svaki dan, samo je pitanje intenziteta. Ali, nema razloga za paniku.

"Sustav je napravljen tako da mi od potresa u Skopju '64. gradimo objekte koji bi trebali imati stabilnost za potrese do magnitude 7 stupnjeva, dakle ne bi se sve nove zgrade trebale rušiti", ističe Damir Čemerin, zamjenik zapovjednika civilne zaštite RH.

U posljednjih sedam godina Hrvatska je napravila puno na organizaciji snaga. "Nažalost, ono što moram konstatirati jest da je tijekom ove godine stalo, i financiranje, i organizacija, i obuka svih tih aktivnosti oko snaga i opremanja snaga i tako dalje", dodaje Damir Trut, bivši ravnatelj DUZS-a.

Zajedno s crvenim križom, u slučaju slične katastrofe, Hrvatska ima mogućnosti za smještaj pod šatorima za 30.000 ljudi, što možda nije najidealnije rješenje, ali je barem velika brojka. Pogotovo ako usporedimo s potresom u L'Aquili u Italiji, koja je 10.000 ljudi zbrinula u šatore. Ako uzmemo u obzir da Italija ima 60 milijuna stanovnika, Hrvatska tek 4, 30.000 šatora relativno je pristojan kapacitet.

Najkritičniji je priobalni dio, pogotovo južno priobalje - šire dubrovačko područje. U kontinentalnom dijelu Hrvatske - središnja, čak i istočna Hrvatska manje je ugrožena. Ali sjeverozapadna Hrvatska - šire zagrebačko područje - poprilično je trusno - kao i Dubrovačko područje mogu se dogoditi najjači potresi. Da primjerice ovakav potres koji je pogodio Italiju pogodi Hrvatsku ne bi sve bilo sravnjeno sa zemljom, ali šteta bi bila nema sumnje strašnih razmjera.

Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.