Svi ga vole, djeca u njemu posebno uživaju, no baš su ona u najvećoj opasnosti: Savjeta je mnogo, ali jedan je ključan

Utapanje je treći vodeći uzrok nenamjernih ozljeda u svijetu s udjelom od sedam posto u skupini ozljeda. U svijetu godišnje od utapanja smrtno strada oko 236.000 osoba. U Hrvatskoj u posljednjem desetljeću od slučajnog utapanja godišnje u prosjeku umre 85 osoba, podaci su Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Zbog ljetnih temperatura građani će sve češće osvježenje od vrućina i sparina tražiti u kupanju na rijekama, jezerima, moru i bazenima. No važno je ne zanemariti opasnosti koje prijete da bi se izbjegle tragedije, stoga HZJZ upozorava na važne preporuke. 

Skupine izložene povećanom riziku od utapanja:

• mala djeca
• neplivači
• osobe muškog spola
• osobe koje boluju od određenih kroničnih bolesti
• osobe koje su konzumirale alkohol
• osobe koje se kupaju u rijekama i jezerima.

Stalan nadzor djece u vodi

Manja djeca mogu se utopiti u vrlo maloj količini vode - svega nekoliko centimetara visine, u kratkom razdoblju.

Trebaju biti pod stalnim nadzorom, čak i pri kupanju u kadi i malim, plastičnim bazenima. Stalan nadzor roditelja ili drugih odraslih osoba jedno je od osnovnih pravila sigurnosti i prevencije utapanja male djece.

Zaštita prilaza bazenima i kontejnerima za vodu

Djeci je potrebno onemogućiti slobodan pristup bazenima, kontejnerima s vodom i drugim izvorima vode. Bazeni trebaju imati dovoljno visoke zaštitne ograde.

Sigurnosni poklopci na kontejnerima s vodom, bunarima i drugim sličnim mjestima trebaju biti zaključani i osigurani od pristupa djece. U dvorištima u blizini kuća ne smiju se ostavljati kontejneri ili veće posude koje se mogu napuniti vodom.

Svladavanje vještine plivanja

Naučeno plivanje smanjuje rizik utapanja kod male djece za 88 posto. Djecu koja su završila obuku plivanja potrebno je i dalje stalno nadzirati i pomagati u svladavanju i usavršavanju plivanja.

Osim škola i tečajeva plivanja za djecu organiziraju se i tečajevi plivanja za odrasle. Odrasle osobe koje nisu dobri plivači trebaju se kupati u plitkom dijelu i pod nadzorom drugih iskusnijih plivača.

Nošenje sigurnosnog prsluka

Djeca koja ne znaju plivati trebaju nositi sigurnosni prsluk primjeren njihovoj dobi, visini i težini te biti pod stalnim nadzorom.

Mogu koristiti i sigurnosne pojasove ili rukavice, no prilikom njihove upotrebe potreban je dodatan oprez jer ne pružaju visok stupanj sigurnosti kao prsluk.

Sigurnosni prsluk preporučuje se prilikom vožnje na čamcima ili drugim plovilima kod svih osoba, djece i odraslih.

Kupanje u rijekama i jezerima pod posebnim oprezom

Kupanje u rijekama i jezerima treba biti pod povećanim oprezom zbog mutne vode, često neravnog dna i iznenadnih prijelaza u dubinu te struja i virova.

Pročitajte i ovo BESPLATNI PROJEKT Zemlja smo mora, rijeka i jezera, ali nismo - nacija plivača: "Statistika je poražavajuća"

Poznavanje mjera sigurnog ponašanja u vodi

Kupanje i plivanje osim zabave nose i rizik od utapanja. Stoga svi trebaju usvojiti mjere sigurnog ponašanja u vodi:

• ulaziti postupno u vodu
• plivati u društvu
• ne skakati u vodu, posebno ne skokom na glavu
• ne zadržavati dugo dah pod vodom.

Preporuka je da se ne ulazi u vodu odmah nakon obroka, već najmanje dva sata nakon jela.

Oprezno ronjenje

Prilikom ronjenja na dah ne smije se predugo zadržavati dah niti hiperventilirati (ubrzano forsirano disati) prije uranjanja. Potrebno je poznavati i primjenjivati osnovna pravila sigurnog ronjenja. Treba uvijek roniti u paru.

Plivanje pod posebnim oprezom za osobe koje boluju od kroničnih bolesti

Osobe koje boluju od kroničnih, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju.

No treba znati i da neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava koje mogu povećati rizik od utapanja. Osobe koje boluju od epilepsije trebaju se u pravilu kupati u društvu drugih osoba pod posebnim oprezom.

Izbjegavanje konzumacije alkohola

Alkohol povećava rizik od utapanja zbog velikog broja negativnih utjecaja, uključujući poremećaj svijesti, smanjenje kontrole rasuđivanja, smetnje u motoričkoj koordinaciji te brojne druge promjene u ljudskom organizmu.

Poznavanje osnovnih mjera spašavanja i oživljavanja

Osoba koja se utapa može potopiti i tako ugroziti i drugu osobu, uključujući i najbolje plivače, stoga se preporučuje da se spašavanje, ako za to postoje uvjeti, prepusti osobama koje su obučene za to. Ako takvih osoba nema u blizini, osobi koja se utapa treba pristupiti s oprezom.

Dobro je prilikom spašavanja koristiti pomoćna sredstva poput pojasa za spašavanje i slično. U slučaju potrebe treba što prije započeti s osnovnim mjerama oživljavanja i pozvati hitnu medicinsku pomoć.

Da bi se izbjegli tragični i nepoželjni događaji, i policija savjetuje i upozorava da je potrebno pridržavati se još nekih preporuka radi sigurnosti u vodi.

Koristite uređena kupališta pod nadzorom

Ponajprije apelira da građani za kupanje koriste prvenstveno uređena kupališta koja su pod nadzorom, a ne rijeke, jezera ili šljunčare koji nisu uređeni za kupanje i nisu pod nadzorom stručnih službi.

Rijeke su najopasnije jer su protočne, imaju često virove i usjeke i često mijenjaju svoj tok. Jezera imaju nagle promjene dubine i temperature, odnosno voda je u jezeru na površini toplija, a u dubini je hladnija.

Velik problem kupačima ponekad predstavlja i raslinje o koje se zapletu pa se zbog panike do koje može doći mogu i utopiti. Također, tu su i brojne druge nepredvidive posljedice, poput slomljene kralježnice, vrata ili noge nakon skakanja na glavu.

Pročitajte i ovo porazne statistike U dijelovima Hrvatske čak 70 posto djece ne zna plivati: Stručnjakinja otkriva što morate učiniti da biste i službeno bili plivač

Savjeti za sigurno kupanje

• Prilikom izbora plaža odaberite onu koja je ograđena s morske strane plutačama koje predstavljaju psihološku granicu i označavaju prostor na kojem je kupanje dopušteno.

• Ako plaže nisu osigurane plutačama, ne plivajte na udaljenosti većoj od 100 metara od obale.

• Koristite uređene plaže, na kojima postoji spasilačka služba.

• Ne plivajte na prostorima koji inače predstavljaju plovni put (između otoka).

• Ne skačite u more sa stijena i drugih mjesta koja nisu uređena za skakanje ili je skakanje zabranjeno.

• Prilikom kupanja pratite uvjete na moru, posebice ako se kupate na stjenovitim plažama, gdje nailazak valova može dovesti do ozljeđivanja kupača.

• U slučaju velikih valova ne izlazite na otvoreno more i ne udaljavajte se daleko od obale.

• Ne izlažite se predugo jakom suncu i ne ulazite u hladnu vodu vrući.

• Roditelji, ako koristite plaže na kojima nije osiguran ulazak u more, obvezno budite uz svoju djecu kako se ne bi ozlijedila pri ulasku u more.

• Ne plivajte u susret motornim čamcima, brodovima, gliserima i vodenim skuterima.

• Ako u vodi primijetite nekoga u nevolji, odmah pružite ili potražite pomoć, pozovite policiju na 192.