Cijelog ovog tjedna u svakom dijelu Hrvatske bit će svakim danom sve toplije. Vrućine će zavladati i u unutrašnjosti zemlje s obzirom na to da će temperature biti više od 30 Celzijevih stupnjeva.
Sredinom tjedna očekuju se temperature i do 35 stupnjeva, a vrhunac toplinskog udara trebao bi nastupiti u četvrtak i petak.
Tjedan je idealan za kupanje i plažu jer uz visoku temperaturu zraka i more se zagrijava, pa se temperature već u ovom trenutku kreću oko 22 ili 23 stupnja.
S obzirom na to da je u četvrtak 22. lipnja praznik Dan antifašističke borbe, mnogi će iskoristiti priliku i uživati u produženom vikendu.
No valja biti oprezan, približava se solsticij i Sunčevo zračenje bit će najjače pa će rasti i indeks UV zračenja, a kada je riječ o visokim temperaturama posebno trebaju pripaziti starije osobe i kronični bolesnici te djeca i radnici koji rade na otvorenom, upozorava HZJZ.
Pročitajte i ovo
Kako se ponašati za vrijeme velikih vrućina?
- Izbjegavajte izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti, posebno u razdoblju između 10 i 17 sati – to osobito vrijedi za osobe u povećanom riziku od toplinskog udara.
- Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
- Pijte dovoljno tekućine, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera. Važno je konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi.
- Nosite laganu i široku odjeću svijetlih boja i od prirodnih materijala. Ne zaboravite na pokrivala za glavu (šeširi, kape) i sunčane naočale.
- Jedite više manjih obroka bogatih svježim povrćem i voćem.
- Tuširajte se mlakom vodom, a možete stavljati i hladne obloge.
- Ako radite ili trenirate na otvorenom, uzimajte češće pauze u hladu i pijte više tekućine – čašu i pol svakih 30 minuta.
Pripazite i u zatvorenom prostoru
- Sobnu temperaturu preporučljivo je održavati ispod 32°C danju i 24°C noću.
- Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito na onima koji su okrenuti prema suncu.
- Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu.
- Noću rastvorite što je više moguće prozora kako bi svježiji noćni zrak ušao u prostor.
- Pri ekstremnim vrućinama možete rasprostrijeti mokre ručnike, ali pripazite jer se tako povećava vlažnost zraka.
- Prilikom klimatizacije prostora pazite da tražena temperatura ne bude niža od 7 °C od vanjske.
- Električne ventilatore najbolje je koristiti u večernjim satima kako bi se pospješila cirkulacija svježeg zraka.
- Birajte najhladniju prostoriju za boravak.
Pročitajte i ovo
Ostale preporuke:
- Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između četiri i sedam sati te poslijepodne nakon 17 sati.
- Potražite hlad.
- Ne ostavljajte djecu i životinje u parkiranom vozilu.
- Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Djecu je posebno potrebno zaštititi – za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (50+) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka.
- Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
- Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana.
- Informirajte se o nastupanju toplinskih valova na službenim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Dodatne upute za kronične bolesnike
- Redovito uzimajte propisanu terapiju.
- Lijekove držite na temperaturi nižoj od 25°C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
- Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka.
- Ako ste srčani bolesnik, nastojte izlaziti samo ujutro i navečer, odnosno onda kada su temperature niže, a tijekom dana boravite u klimatiziranim prostorijama na temperaturama između 22 i 24 °C. Ipak, ne zaboravite da razlika u temperaturi u kući/stanu i vani ne bi smjela biti veća od 7 °C.
- Svako pogoršanje zdravstvenog stanja obvezno prijavite svom liječniku.
- Kontrolirajte i češće mjerite krvni tlak te vodite dnevnik tlaka.
- Bubrežni bolesnici također trebaju biti na oprezu – povišena temperatura dodatno opterećuje rad bubrega.
- Ako imate akutnu infekciju ili ste preboljeli neku akutnu bolest ili pak bili na operaciji, trebali biste izbjegavati izlaganje toplini.
- Pijte dovoljno tekućine.
- Jedite umjereno, a neka vaša prehrana bude bazirana na sezonskom povrću i voću.
Pročitajte i ovo
Što je toplinski udar?
Toplinski udar (hipertermija) najteži je oblik poremećaja organizma uslijed dugotrajnog i prekomjernog izlaganja jakim vrućinama te nefunkcioniranja termoregulacijskih mehanizama. Očituje se kao iznenadni sistemski upalni odgovor organizma, objasnili su iz HZJZ-a.
Razlikuju se dva oblika toplinskih udara – klasični i naporom izazvani toplinski udar.
- klasični toplinski udar nastaje prilikom duljeg izlaganja vrućini, a uglavnom se javlja u ljetnim mjesecima i kod starijih, posebno slabo pokretnih osoba
- toplinski udar izazvan naporom karakterističan je za zdrave i aktivne ljude, konkretnije, posebne skupine poput sportaša, građevinskih ili drugih radnika na otvorenom
Simptomi toplinskog udara:
- crvena i vruća koža
- glavobolja
- smušenost
- grčevi u mišićima
- mučnina
- malaksalost
- razdražljivost
- ubrzani puls (rad srca)
- ubrzano disanje
- nesvjestica
- tjelesna temperatura iznad 40 °C.
Tko je u najvećem riziku?
- kronični bolesnici, posebno oni koji boluju od kardiovaskularnih bolesti
- osobe starije od 65 godina
- djeca
- radnici na otvorenom, sportaši, vojnici…
Pročitajte i ovo
Što se događa u našem tijelu prilikom velikih vrućina?
- Krvne žile se šire (vazodilatacija), zbog čega se tlak snižava.
- Promjena krvnog tlaka može uzrokovati slabost i nesvjesticu.
- Srce ubrzano kuca pa može doći i do infarkta.
- Smanjuje se cirkulatorni volumen, a krv postaje gušća, što može uzrokovati trombozu.
- Hlađenjem tijela, odnosno znojenjem iz tijela se gube tekućina i elektroliti, a intenzivno znojenje može uzrokovati toplinske grčeve i iscrpljenost.
- UV zračenje može uzrokovati nastanak zloćudnih novotvorina na koži (npr. melanom).
- UV zračenje može uzrokovati razvoj mrene na oku.
