Stiže toplinski val: Četiri skupine građana posebno su ugrožene, važno je imati na umu ove savjete

Cijelog ovog tjedna u svakom dijelu Hrvatske bit će svakim danom sve toplije. Vrućine će zavladati i u unutrašnjosti zemlje s obzirom na to da će temperature biti više od 30 Celzijevih stupnjeva.

Sredinom tjedna očekuju se temperature i do 35 stupnjeva, a vrhunac toplinskog udara trebao bi nastupiti u četvrtak i petak.

Tjedan je idealan za kupanje i plažu jer uz visoku temperaturu zraka i more se zagrijava, pa se temperature već u ovom trenutku kreću oko 22 ili 23 stupnja.

S obzirom na to da je u četvrtak 22. lipnja praznik Dan antifašističke borbe, mnogi će iskoristiti priliku i uživati u produženom vikendu.

No valja biti oprezan, približava se solsticij i Sunčevo zračenje bit će najjače pa će rasti i indeks UV zračenja, a kada je riječ o visokim temperaturama posebno trebaju pripaziti starije osobe i kronični bolesnici te djeca i radnici koji rade na otvorenom, upozorava HZJZ.

Pročitajte i ovo JEDNAKOST NA KUŠNJI Neka radna mjesta u Hrvatskoj posebno su ugrožena zbog krize na koju svijet reagira prekasno

Kako se ponašati za vrijeme velikih vrućina?

• Izbjegavajte izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti, posebno u razdoblju između 10 i 17 sati – to osobito vrijedi za osobe u povećanom riziku od toplinskog udara.
• Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
• Pijte dovoljno tekućine, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera. Važno je konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi.
• Nosite laganu i široku odjeću svijetlih boja i od prirodnih materijala. Ne zaboravite na pokrivala za glavu (šeširi, kape) i sunčane naočale.
• Jedite više manjih obroka bogatih svježim povrćem i voćem.
• Tuširajte se mlakom vodom, a možete stavljati i hladne obloge.
• Ako radite ili trenirate na otvorenom, uzimajte češće pauze u hladu i pijte više tekućine – čašu i pol svakih 30 minuta.

Pripazite i u zatvorenom prostoru

• Sobnu temperaturu preporučljivo je održavati ispod 32°C danju i 24°C noću.
• Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito na onima koji su okrenuti prema suncu.
• Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu.
• Noću rastvorite što je više moguće prozora kako bi svježiji noćni zrak ušao u prostor.
• Pri ekstremnim vrućinama možete rasprostrijeti mokre ručnike, ali pripazite jer se tako povećava vlažnost zraka.
• Prilikom klimatizacije prostora pazite da tražena temperatura ne bude niža od 7 °C od vanjske.
• Električne ventilatore najbolje je koristiti u večernjim satima kako bi se pospješila cirkulacija svježeg zraka.
• Birajte najhladniju prostoriju za boravak.

Pročitajte i ovo Klimatski rječnik Plava ekonomija, zelene tvrdnje, točka preokreta: Znate li o čemu je riječ?

Ostale preporuke:

• Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između četiri i sedam sati te poslijepodne nakon 17 sati.
• Potražite hlad.
• Ne ostavljajte djecu i životinje u parkiranom vozilu.
• Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Djecu je posebno potrebno zaštititi – za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (50+) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka.
• Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
• Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana.
• Informirajte se o nastupanju toplinskih valova na službenim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Dodatne upute za kronične bolesnike

• Redovito uzimajte propisanu terapiju.
• Lijekove držite na temperaturi nižoj od 25°C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
• Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka.
• Ako ste srčani bolesnik, nastojte izlaziti samo ujutro i navečer, odnosno onda kada su temperature niže, a tijekom dana boravite u klimatiziranim prostorijama na temperaturama između 22 i 24 °C. Ipak, ne zaboravite da razlika u temperaturi u kući/stanu i vani ne bi smjela biti veća od 7 °C.
• Svako pogoršanje zdravstvenog stanja obvezno prijavite svom liječniku.
• Kontrolirajte i češće mjerite krvni tlak te vodite dnevnik tlaka.
• Bubrežni bolesnici također trebaju biti na oprezu – povišena temperatura dodatno opterećuje rad bubrega.
• Ako imate akutnu infekciju ili ste preboljeli neku akutnu bolest ili pak bili na operaciji, trebali biste izbjegavati izlaganje toplini.
• Pijte dovoljno tekućine.
• Jedite umjereno, a neka vaša prehrana bude bazirana na sezonskom povrću i voću.

Pročitajte i ovo Mala škola prognoze Jeste li znali zašto je El Niño opasan? Odgovor zna meteorolog Ivan Čačić

Što je toplinski udar?

Toplinski udar (hipertermija) najteži je oblik poremećaja organizma uslijed dugotrajnog i prekomjernog izlaganja jakim vrućinama te nefunkcioniranja termoregulacijskih mehanizama. Očituje se kao iznenadni sistemski upalni odgovor organizma, objasnili su iz HZJZ-a.

Razlikuju se dva oblika toplinskih udara – klasični i naporom izazvani toplinski udar.

• klasični toplinski udar nastaje prilikom duljeg izlaganja vrućini, a uglavnom se javlja u ljetnim mjesecima i kod starijih, posebno slabo pokretnih osoba
• toplinski udar izazvan naporom karakterističan je za zdrave i aktivne ljude, konkretnije, posebne skupine poput sportaša, građevinskih ili drugih radnika na otvorenom

Simptomi toplinskog udara:

• crvena i vruća koža
• glavobolja
• smušenost
• grčevi u mišićima
• mučnina
• malaksalost
• razdražljivost
• ubrzani puls (rad srca)
• ubrzano disanje
• nesvjestica
• tjelesna temperatura iznad 40 °C.

Tko je u najvećem riziku?

• kronični bolesnici, posebno oni koji boluju od kardiovaskularnih bolesti
• osobe starije od 65 godina
• djeca
• radnici na otvorenom, sportaši, vojnici…

Pročitajte i ovo Zbog klimatskih promjena WWA upozorava: Zapadni Mediteran u budućnosti će doživljavati sve češće i intenzivnije toplinske valove

Što se događa u našem tijelu prilikom velikih vrućina?

• Krvne žile se šire (vazodilatacija), zbog čega se tlak snižava.
• Promjena krvnog tlaka može uzrokovati slabost i nesvjesticu.
• Srce ubrzano kuca pa može doći i do infarkta.
• Smanjuje se cirkulatorni volumen, a krv postaje gušća, što može uzrokovati trombozu.
• Hlađenjem tijela, odnosno znojenjem iz tijela se gube tekućina i elektroliti, a intenzivno znojenje može uzrokovati toplinske grčeve i iscrpljenost.
• UV zračenje može uzrokovati nastanak zloćudnih novotvorina na koži (npr. melanom).
• UV zračenje može uzrokovati razvoj mrene na oku.