Dio akademika i povjesničara traži povlačenje udžbenika

U spornim udžbenicima su autori Snježana Koren (izdavač Profil) te Krešimir Erdelja i Igor Stojaković (izdavač Školska knjiga) dok se ne provedu stručno utemljeni ispravci kada se radi o Domovinskome ratu te o drugim važnim temama i osobama novije hrvatske povijesti.

Pročitajte i ovo Budite oprezni Prodavala udžbenike pa ostala bez veće svote novca: Nasjela je na prevaru, a policija je poslala upozorenje Drama u Japanu Jedna osoba umrla, a deseci u bolnici zbog tableta: Farmaceutski div povukao ih iz prodaje, sve se istražuje

Potpisnici otvorenoga pisma smatraju da bi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa trebalo od autora udžbenika iz povijesti tražiti da se preciznije pridržavaju HNOS- a te ističu da za udžbenike povijesti treba, osim znanstvenih i pedagoških standarda, uvažiti i nacionalne te državne kriterije.

Dodaju da je slučaj spomenuta dva udžbenika prigoda za dodatnu prosudbu i drugih udžbenika iz povijesti i podsjećaju da je nedavno povučen Katalog stručnoga osposobljavanja nastavnika za 2007. koji je donijela Agencija za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske u kojemu je bilo najvaljeno predavanje koje je u Vukovaru trebao održati ideolog velikosrpske agresije na Hrvatsku Vasilije Krestić.

Kako navode, upućivanje otvorenoga pisma ubrzao je članak pod naslovom "Udžbenik koji prešućuje ili navodi srpske žrtve u Oluji", objavljen u Jutarnjem listu 5. travnja 2007. u kojemu se ističe da su tri autorska tima "odlučila 12 godina nakon završetka rata djecu informirati i o tamnoj strani obrane Hrvatske", no da se takav pristup, navodno, "nije svidio prosudbenom stručnom povjerenstvu za odobravanje udžbenika povijesti".

Potpisnici otvorenoga pisma smatraju da bi tekst toga članka mogao čitatelje navesti na zaključak da je povjerenstvo od autora tražilo da izbace informacije o zločinima nad Srbima i ističu da "informacije kojima raspolažu pokazuju da je riječ o tendencioznom članku, koji krivo informira hrvatsku javnost i zamagljuje bit spora između navedenih autora i povjerenstva". Dodaju da, prema njihovim spoznajama, povjerenstvo ni u jednom trenutku nije tražilo da autori izbace i podatke o zločinima nad Srbima.

Potpisnici tvrde da Povjerenstvo takvo što nikada nije tražilo, pa je očito da problem ne leži u navodnom traženju da se prešute hrvatski zločini već je, "problem u tomu što su oni dijelovi prvobitnih inačica oba udžbenika, koji govore o hrvatskim oslobodilačkim akcijama od Maslenice i Medačkog džepa do Bljeska i Oluje, bili krajnje neobjektivni i jednostrani".

Ističu da je "više nego žalosno da se autori udžbenika koji bi
hrvatskim učenicima trebali govoriti o najnovijoj prošlosti 'rukama i nogama' bore protiv pozitivnoga prikazivanja takvih sudbonosnih i važnih događaja kao što su Bljesak i Oluja".

Pitaju se zašto je Prosudbeno stručno povjerenstvo za odobravanje udžbenika povijesti dalo konačnu pozitivnu ocjenu tim udžbenicima, usprkos jasnim naznakama koje je Ministarstvo objavilo u Nastavnom planu i programu o pozitivnim aspektima Domovinskog rata.

Među ostalim primjerima, navode i pristup autorice Snježane Koren prema zagrebačkom nadbiskupu Alojziju Stepincu koja je u izvornoj inačici udžbenika navela da je "Stepinčevo držanje za vrijeme rata, tj. je li dovoljno oštro i odlučno istupao protiv ustaškog režima, i danas predmet rasprava".

Otvoreno pismo potpisali su akademici - Ivan Aralica, Smiljko
Ašperger, Hrvoje Babić, Stjepan Babić, Slaven Barišić, Rafo Bogišić, Žarko Dadić, Dubravko Jelčić, Andrija Kaštelan, Ivica Kostović, Slavko Matić, Milan Meštrov, Slobodan Novak, Josip Pečarić, Stanko Popović, Petar Strčić, Josip Tišljar i Nenad Trinajstić te povjesničari Mladen Ančić, Mato Artuković, Ivan Jelić, Jure Krišto, Milan Kruhek, Srećko Lipovčan, Zlatko Matijević, Dragutin Pavličević, Agneza Szabo i Ante Škegro.