Novi dokument na WikiLeaksu otkriva da je još 2004. godine Hrvatska bila spremnija za Europu od Bugarske i Rumunjske. 'Hrvatska je vjerojatno spremnija za članstvo u EU od Bugarske i Rumunjske koje će, izvjesno je, ući u Uniju ranije', napisao je tada Chris Patten dodajući kako je Rumunjska 'divlja nacija'.
Pročitajte i ovo
Patten je danas bivši povjerenik za vanjske poslove Europske unije, a pismo je u Washington poslao veleposlanik u Bruxellesu. 'To je svima bilo jasno ali je odluka bila političke naravi i ta informacija američkog veleposlanika nije nikakva novost', ističe Ivica Maštruko, bivši veleposlanik u Rumunjskoj.
>> WikiLeaks: Hrvatska 2004. bila spremnija za EU od Rumunjske
Tržište od 35 milijuna stanovnika
Bugarska i Rumunjska u Europu su ušle u prvim minutama 2007. godine, a razlozi su i više nego jasni. Maštruko tvrdi da je razlog bugarsko i rumunjsko tržište od 35 milijuna stanovnika te da je riječ o izlasku Unije na Crno more i proširenje na istok kao i dolazak Unije na granice s Ukrajinom. Iste 2004. godine američkog je veleposlanika zanimala i hrvatska suradnja s Haagom jer je bio 'šokiran' što Carla del Ponte ocjenjuje hrvatsku suradnju s Haagom zdravom, iako je Gotovina tada još bio na slobodi u Hrvatskoj.
'I ja sam bio iznenađen pismom del Ponte, ali jednom kada sudac donese odluku, Europskoj uniji su vezane ruke njezinom procjenom', napisao je Patten tada.
'Suradnja ne može biti isključivi kriterij'
S godinama je postalo jasno da Gotovina već tada bio u bijegu u inozemstvu te da je Hrvatska koja je radila sve da udovolji Haagu ovisila o stavu Carle del Ponte.
'Mislim da bi i taj primjer trebao biti poučan te da se mišljenje glavnog tužitelja uzima u obzir, ali ne može biti isključivi kriterij zemalja članica je li Hrvatska surađuje ili ne surađuje', uvjerena je predsjednica nacionalnog odbora za praćenje pregovora Vesna Pusić.
