Obavijesti Video Pretražite Navigacija
nepotpune informacije?

Porezna uprava reagirala zbog priloga o paušalnim obrtnicima: "Nisu iznijeti svi podaci..."

Mislav Kašner
Mislav Kašner Foto: DNEVNIK.hr
Porezna uprava reagirala je na izjave paušalnog obrtnika Mislava Kašnera prenesene u prilogu Dnevnika Nove TV i članku na portalu Dnevnik.hr. Kažu da je iznio nepotpune informacije o paušalnom oporezivanju.

Objavu pod naslovom "Ispravak nepotpunih informacija vezanih za paušalno oporezivanje" prenosimo u cijelosti:

Pročitajte i ovo Tržnica - 2 Veliko nezadovoljstvo U godini uvođenja eura najviše primjedbi na neprimjeren rast cijena: Treba nam dvaput više novca Ilustracija Predložen istražni zatvor Novi detalji USKOK-ove akcije: Pokrenuta istragu protiv zaposlenica Fine i Porezne uprave

Dana 13. veljače 2022. u Dnevniku Nove TV, emitiran je prilog pod naslovom "Paušalni obrtnici na udaru poreznika" i članak na portalu Dnevnik.hr, pod naslovom: "Pale se alarmi i mnogi razmišljaju o napuštanju zemlje: "Ono što porezna sada radi je dolijevanje ulja na vatru". Radi ispravka nepotpunih informacija koje su u javnom prostoru na potpuno pogrešan način prikazale postupanja Porezne uprave u konkretnom slučaju, u skladu s člankom 8. stavkom 11. Općeg poreznog zakona Porezna uprava daje sljedeći demanti s ciljem istinitog i objektivnog obavještavanja javnosti.

U svojoj izjavi porezni obveznik Mislav Kašner navodi da je paušalni obrtnik od 2019. godine te da se bavi razvojem softvera za inozemnog klijenta. Navodi da nikad nije imao problema sve do kraja prošle godine kada je od strane Porezne uprave utvrđeno da koristi porezne pogodnosti protivno svrsi zakona odnosno da u poslovanju s klijentom ima elemenata nesamostalnog rada. ''Jedan od elemenata je da jedan od naručitelja ne prelazi 50 posto. Također se penalizira ako imate svakodnevnu komunikaciju s naručiteljem, ako imate redovite isplate. Samim time ispada da smo mi u radnom odnosu.'' navodi porezni obveznik Mislav Kašner (prema citatu s portala i dane izjave).

Polazeći od izjave stječe se dojam kako je Porezna uprava utvrdila prikriveni nesamostalni rad samo na osnovi nekoliko činjenica i to da postoji isplatitelj primitka koji čini više od 50% svih njegovih primitaka, radi svakodnevne komunikacije s isplatiteljem primitka te radi redovitih isplata od strane isplatitelja primitka.

U prvom redu Porezna uprava ističe da su navodi poreznog obveznika Mislava Kašnera prvenstveno nepotpunog sadržaja, da nisu iznijeti svi podaci te se na taj način stvorila obmanjujuća i negativna slika o postupanju Porezne uprave. Takve djelomične izjave nanose dugotrajnu štetu Poreznoj upravi i njezinim službenicima, a posebice u dijelu povjerenja javnosti prema instituciji kakva je Porezna uprava.

Naime, u postupku utvrđivanja obilježja nesamostalnog rada odnosno korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona, Porezna uprava utvrđuje ima li pojedini posao sklopljen između isplatitelja primitka i poreznog obveznika - izvršitelja posla obilježja nesamostalnog rada. U tim postupanjima sagledava se cjelovitost odnosa isplatitelja primitka i poreznog obveznika izvršitelja posla te se utvrđuje postoje li obilježja nesamostalnog rada temeljem ispunjenja elemenata tri kriterija: financijske kontrole, odnosa stranaka i kontrole ponašanja. Postupak se pokreće pozivanjem obveznika da ispuni javno dostupan Upitnik NR te da dostavi dokumentaciju kojom dokazuje stvarne elemente svojeg poslovanja. Na taj način omogućuje se poreznom obvezniku da sudjeluje u postupku iznošenjem činjenica koje su bitne za pravilno i objektivno utvrđenje naravi tog pravnog posla.

U konkretnom slučaju Porezna uprava je na temelju dokumentacije dostavljene od poreznog obveznika Mislava Kašnera (Ugovor sklopljen između isplatitelja primitka i poreznog obveznika) utvrdila čitav niz elemenata nesamostalnog rada. Ističemo da je predmetnim Ugovorom između stranaka dogovoreno da porezni obveznik ugovoreni posao ne može slobodno prenijeti na treću osobu, da za vrijeme obavljanja posla za isplatitelja primitka porezni obveznik ne smije raditi na nikakvim drugim projektima, da je porezni obveznik suglasan zatvoriti stranicu za oglašavanje i da je suglasan da isplatitelj primitka nadzire njegove aktivnosti kao snimanje zaslona računala za vrijeme naplaćenih sati. Štoviše, osim navedenih obilježja nesamostalnog rada, utvrđeno je i da je porezni obveznik ugovorio s isplatiteljem primitka odredbe karakteristične za ugovor o radu, poput broja dana plaćenog godišnjeg odmora, pravo na bolovanje, osmosatno radno vrijeme i druge slične elemente.

Isto tako ističemo da je porezni obveznik na predočeni Zapisnik iznio primjedbu: "Pogrešno utvrđeni pojedini uvjeti u Ugovoru koji je analiziran. Pogrešno protumačen obračun naplate za obavljeni posao." Dakle, u konkretnom slučaju porezni obveznik je dostavio Ugovor, ali niti u Upitniku NR niti u primjedbi na Zapisnik nije iznio činjenice kojima može Poreznoj upravi objasniti prirodu ovakvih ugovornih odredbi. Podsjećamo poreznog obveznika da to još uvijek može učiniti podnošenjem žalbe na porezno rješenje.

S obzirom na sve iznijeto, Porezna uprava ponovno poziva sve porezne obveznike da sudjeluju u postupku iznošenjem činjenica koje su bitne za pravilno i objektivno utvrđivanje svih elemenata pojedinog poslovnog odnosa i onih koji idu u prilog poreznom obvezniku. Ukoliko porezni obveznik ne iznosi potpune činjenice i ne surađuje s Poreznom upravom, postupak se provodi na temelju činjenica kojima Porezna uprava raspolaže.

Porezna uprava poziva porezne obveznike da svoja prava koriste u poreznim postupcima sudjelovanjem u poreznom postupku te korištenjem pravnih lijekova, a ne iznošenjem djelomičnih informacija u javnom prostoru.

Zaključno, Porezna uprava ponovno podsjeća javnost da postupkom provjere – postoji li korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona kroz institut paušalnih obrta nisu obuhvaćeni paušalni obrti koji posluju tradicionalno (trgovine, frizeri, postolari, kozmetičari i slične djelatnosti) koji usluge i proizvode pružaju krajnjim kupcima građanima. Isto tako ponovno ističemo da je postupkom provjere obuhvaćeno oko 3.800 paušalnih obrtnika (6,28% od ukupnog broja paušalnih obrtnika na današnji dan odnosno 3% od ukupnog broja obveznika od samostalne djelatnosti).

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene