Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Donosimo vam listu zanimanja za koja mladi u Hrvatskoj pokazuju sve manji interes. 'Hoće svi na fakultet. Većinom bi svi bili menadžeri, a radnik nitko', poručujje jedan mesar.


Na listi deficitarnih zanimanja su i elektro i vodoinstalateri, keramičari, krovopokrivači, kuhari, mesari. U skoroj budućnosti mogli bi ostati i bez zidara. Čini se da ni stipendije koje gradovi i općine nude nisu dovoljne da se učenike potakne na upis u strukovna zanimanja.

Vezani članci Povratak učenika nižih razreda u školske klupe u Dubrovniku - 1 Pitali smo roditelje kako je izgledao povratak djece u školske klupe: ''Nikakvog razmaka nema, svi su na hrpi'' Razred, Ilustracija Veliko istraživanje o ponašanju učenika u Hrvatskoj: Podaci o pušenju i pijenju alkohola zabrinjavajući

Iako tek uči za autolakera, Igoru Brzaću, učeniku Obrtničko i industrijsko-graditeljske škole posla neće manjkati. 'Uvijek me zanimalo sve oko automobila i mislim da je u tome budućnost', rekao je Igor.

I u pravu je, jer u njegovoj struci nedostaje radne snage. Iako lakše dolaze do posla, sve je manje učenika koji se odlučuju za obrtnička zanimanja.

Obrtnička i industrijska graditeljska škola u Zagrebu, primjerice, ove godine nije upisala niti jednog učenika za zanimanje zidar. Prazne klupe ostale su i u Rijeci, Splitu, Osijeku. Za zidare - osnovno zanimanje u graditeljstvu u cijeloj Hrvatskoj upisano je manje od 20 učenika.

Nedostaje i onih koji bi se bavili elektro i vodo instalacijama, keramičara, krovopokrivača, bravara, pa i mesara. Najbolje to znaju oni iz struke. 'Hoće svi na fakultet. Neće nitko u srednju školu, većinom bi svi bili menadžeri a radnik nitko', kaže mesar Dragan Jurjević.

S ovim zanimanjima se najlakše dolazi do posla!

Ne bi li mlade potaknuli na upis u strukovna zanimanja gradovi poput Zagreba, Zadra, Velike Gorice, Osijeka nude i stipendije. Ali u Obrtničkoj komori upozoravaju - obrazovni sustav i politika upisa u škole ne prati potrebe tržišta rada. 'Zatvaraju se obrti, ali ono što je još gore, ne osiguravamo podmladak, učenike koji će upisivati ta zanimanja. Mi smo čak i Ministarstvu znanosti i pisali za upis vezano uz deficitarna zanimanja i molili da osmisle model upisa u ta deficitarna zanimanja. Jer državnim pedagoškim standardom je određeno da ukoliko se u jedno zanimanje javi manje od šestero učenika tada oni više ne upisuju taj program i na taj način još više smanjujemo broj učenika koji se upisuju u deficitarna zanimanja', kaže Mirela Lekić iz odjela za obrazovanje HOK-a.

Visokoškolsko obrazovanje je potrebno, ali bez strukovnih zanimanja nema ni razvoja gospodarstva. Od starih obrta mogli bi nam ostati samo natpisi.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook