Zbog 'izdaje Hrvatske' USKOK za Sanadera traži 15 godina zatvora

Završne riječi u slučaju protiv bivšeg premijera Ive Sanadera iznose zamjenica ravnatelja USKOK-a Tamara Laptoš i Vanja Marušić. Prvo je laptoš iznijela završne riječi u slučaju Hypo banke, a sad je na redu slučaj Ina-MOL.

Pročitajte i ovo Hoće li uskoro izaći na slobodu? Sanader postao šef zatvorske knjižnice: "Relativno brzo bismo ga mogli vidjeti u Zagrebu" Premjestili ga Sanader više nije u Remetincu: "Ima pravo na šetnju, može izići u grad, može preko vikenda kući"

Tužiteljstvo: Dokazali smo Sanaderovu krivnju i primanje mita

Laptoš je odmah istaknula kako je nedvojbeno je dokazano da je optuženi od 1994. do 1995. godine, koristeći svoj položaj zamjenika ministra, u pregovorima s Hypo bankom primio proviziju. Istaknula je svjedočenje Nikice Valentića i Mate Granića, koji su rekli kako se u to vrijeme teško dolazilo do kredita.

Istaknula je kako je inicijativa za traženje sredstava za kupnju zgrade veleposlanstva krenula od Aloisa Mocka. Laptoš je istaknula i čitanje pisama, uz kojima je bilo vidljivo kako je Mock bio upućen u tijek dobivanja kredita. naglasila je i kako su svi svjedoci bili suglasni kako je Granić bio samo na jednom, a Sanader na ostalim sastancima, unatoč tome što Sanader pokušava umanjiti svoju ulogu u tim pregovorima.

Zamjenica ravnatelja USKOK-a dodala je i kako je Wolfgang Kulterer jedini drugačije svjedočio, no kako su njegova svjedočenja imala više verzija, kad je upoznao Sanadera.

Laptoš je potom, kao zanimljivim, istaknula i bilješke sastanka Sanadera s Kultererom, u kojima je navedena i dogovorena provizija od 5 posto, kao i to da će Hypo banka u Hrvatskoj imati povlašteni položaj. Nelogičnim, netočnim i neživotnim, Laptoš je nazvala tvrdnje Kulterera o dogovoru isplate s Eugenom Laxom. To je potkrijepila na način da je podsjetila kako tijekom ispitivanja u Austriji nije niti znao Laxino ime, da bi ga se na raspravi sjetio.

Tužiteljica se pozabavila i Laxom te je ocijenila kako ne stoji Sanaderov iskaz kako ga je predložio Franjo Tuđman. Kao razlog je istaknula to da su o Laxi govorili njegova rodbina i prijatelji i da su istaknuli kako nikad nije bio blizak HDZ-u. Laptoš je optužila Sanadera kako je iskoristio poznanstvo s Kultererom kako bi laxu istaknuli kao primatelja provizije.

Tužiteljica se s obranom složila jedino u tome što su naveli kako je Laxa ugledni iseljenik.

Samo se Ivo Sanader spominjao oko provizije i u Nadzornom odboru Hypo banke, naglasila je tužiteljica, a dodala je kako isplatnice ne samo da nije potpisao Laxa, već da se nije radilo uopće o samo jednoj, nego više osoba prilikom svakog potpisivanja.

Laptoš je rekla kako Sanaderu korištenje položaja i ovlasti na nezakonit način nije bilo strano. Osvrnula se i na tvrdnje Sanaderove obrane, rekavši kako tvrde da su navodi tužiteljstva bajka te istaknula kako su 'bajke očito moguće u stvarnom svijetu pa neka bude bajka'.

Tužiteljica se pita, s obzirom da Sanaderova obrana tvrdi kako svi svjedoci lažu, koji je motiv za njihovo laganje? Istaknul aje kako su čak htjeli za svjedokinju pozvati osuđenu 'madam' kako bi srušili svjedočenje Vidakovića, koji je opisao susret Sanadera i Kulterera.

Tada je reagirao i sudac Turudić i prekinuo Laptoš, poručivši joj da ne priča o dokazima koji nisu provedeni.

Tužiteljica Laptoš nakon opomene nastavila je sa završnom riječi. Naglasila je kako je Sanader zloupotrijebio svoj položaj, kako bi dobio 3,6 milijuna kuna provizije te da mu se ta provizija treba oduzeti. Dodala je kako tužiteljstvo to smatra i ratnim profiterstvom, jer je u to vrijeme trajao Domovinski rat u Hrvatskoj.

Time je tužiteljstvo završilo iznošenje završne riječi oko prve točke optužnice u slučaju Hypo banke.

Završne riječi u slučaju Ina-MOL

Tužiteljstvo je nastavilo s iznošenjem završnih riječi u slučaju Ina-MOL. Riječ ima tužiteljica Vanja Marušić.

'Sanader ne samo da nije štitio interese Hrvatske, već ih je prodao za 10 milijuna eura', ustvrdila je tužiteljica Vanja Marušić, govoreći o drugom dijelu optužnice protiv bivšeg premijera kojom ga se tereti da je, nakon dogovora da mu se isplati mito, Mađarima prepustio upravljačka prava u Ini.

Istaknula je da je još od sredine 90-ih godina, kada je navodno primio i proviziju od austrijske Hypo banke za kredit koji je u ratnim uvjetima odobren Hrvatskoj, svoje dužnosti koristio isključivo za vlastite interese. Sud je zbog toga pozvala da mu u prvom od niza postupaka s kojima se suočava izrekne najveću zakonom propisanu kaznu od 15 godina zatvora i obveže ga da državi vrati nezakonito stečenu dobit.

Tužiteljica je u završnom govoru odbacila tvrdnje obrane da je krunski USKOK-ov svjedok Robert Ježić tereteći Sanadera 'kupovao' svoju slobodu, ističući da je i nizom drugih dokaza utvrđeno da je bivši premijer za 10 milijuna eura mita mađarskom MOL-u prepustio upravljačka prava u Ini. Nacionalnu naftnu kompaniju time je, smatra USKOK, doveo u poziciju MOL-ove tvrtke kćeri u kojoj hrvatski članovi uprave nisu imali nikakve ovlasti niti mogućnost utjecaja na odluke.

'Da iza tih ugovora ne stoji mito, mogli bismo govoriti o nesposobnosti za koju bi se očekivala politička odgovornost. No, kako je u pozadini svega novac odgovornost mora biti kaznena', kazala je Marušić. Ustvrdila je i da je mito od 10 milijuna eura, premda nedokučivo većini hrvatskih građana, 'pišljiv' iznos uzme li se u obzir da samo jedan tanker nafte košta nekoliko puta više.

'Ne mogu shvatiti zašto jedan premijer smatra da u Hrvatskoj nema dovoljno dobrih ljudi koji mogu voditi Inu pa ju prepušta Mađarima', rekla je tužiteljica, dodajući da je nizom dokumenata dokazano da hrvatska uprava u Ini od promjene međudioničarkog ugovora u vrijeme Sanaderove vlade nema nikakve upravljačke funkcije te da o svemu odlučuju mađarski članovi izvršnog odbora.

Kazala je i da je tijekom suđenja nizom svjedočenja neosporno utvrđeno da je Sanader s čelnikom MOL-a Zsoltanom Hernadyjem dogovorio da će uz predaju Ine iz nje izdvojiti nerentabilno plinsko poslovanje. 'Sanader je tvrdio da optužbe nisu istinite, no tu imamo svjedoka Ježića koji je rekao sve o svojoj ulozi i objasnio kako je Sanader tražio da za njega primi MOL-ov novac', dodala je.

Pritom je odbacila tvrdnje iz Sanaderove obrane da su pet milijuna eura na računu Ježićeve švicarske tvrtke Xenoplast uplatili ruski naftaši koji su s njim planirali projekt Družba Adria. Nelogičnima i neuvjerljivima je ocijenila i svjedočenja mađarskog poduzetnika Imre Fazekasa i ruskog tajkuna Mikhaila Gucerijeva koji su potkrijepili tvrdnje obrane.

Ustvrdila je i da je Sanader u svojoj obrani pokušao umanjiti značaj svog odnosa s Ježićem, pokušavši ga interpretirati kao odnos stranačkih drugova odnosno premijera i uspješnog poduzetnika. 'Ako je istina da je Sanader kontaktirao Ježića samo za potrebe stranke, zašto su se čuli i nakon što je otišao s vlasti', kazala je tužiteljica, dodajući da je MOL-ov mito na Xenoplastovom računu Ježić dogovorno uložio u poslovanje kako bi se prikrilo da je zapravo bio namijenjen Sanaderu.

Na optužbe u slučajevima Hypo i Ina-MOL sutra bi u svojim završnim riječima trebala odgovoriti Sanaderova obrana, nakon čega će sudsko vijeće odlučiti kada će objaviti prvu nepravomoćnu presudu bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a.

Sanader odbacio sve optužbe

Sanader je, nasuprot tužiteljstvu, od početka postupka, a posebno u svojoj obrani odbacio sve optužbe. Za svoj je kazneni progon optužio glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića te nasljednicu na čelu HDZ-a i vlade Jadranku Kosor.

Na Sanaderove optužbe kako je bivša premijerka Jadranka Kosor protiv njega pokrenula progon, tužiteljica je rekla kako istraga tužiteljstva nije započela po ničijem nalogu, već temeljem dokumentacije iz Hypo banke u Austriji. Istaknula je kako je Austrija Hrvatskoj prepustila kazneni progon Sanadera.

>> Sanader: 'USKOK se pravi papskiji od Pape!'

Zakon po kojem ga se tereti za ratno profiterstvo Sanader je nazvao 'Lex Sanader' ističući da se do sada nije primijenio ni na kom osim na njemu, koji je stvarao Hrvatsku i u 20-godišnjoj političkoj karijeri obnašao najviše državne dužnosti. Kazao je i da su kredit kojim je Hrvatska nakon osamostaljena kupila zgrade diplomatskih predstavništva, a za koji mu je navodno isplaćena provizija, dogovarali tadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić uz blagoslov državnog vrha i prvog predsjednika Franje Tuđmana.

Tvrdnje da je od mađarskog MOL-a trebao primiti 10 milijuna eura mita kako bi im prepustio upravljačka prava u Ini Sanader je nazvao lažima krunskog svjedoka Roberta Ježića, bivšeg vlasnika Diokija, koji je tereteći Sanadera navodno želio poboljšati svoj optuženički status.

Zaključio je i da USKOK u ovom slučaju nije vodio računa da je iste optužbe odbacilo mađarsko tužiteljstvo koje je 'zaključilo da hrvatskom premijeru nije plaćeno mito'. Nakon USKOK-a svoje bi završne govore u četvrtak trebala iznijeti Sanaderova obrana koja će, po riječima bivšeg premijera, razmotriti 'sve makinacije' koje su pratile ovo suđenje.

Sudsko vijeće pod predsjedanjem Ivana Turudića prvu presudu protiv bivšeg premijera trebala bi objaviti u petak ili početkom sljedećeg tjedna. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook