Danas u Hrvatskoj na snagu stupa Pariški sporazum

S današnjim danom u Hrvatskoj je na snagu stupio Pariški sporazum.

Hrvatska će predano ispunjavati obveze koje proizlaze iz Pariškog sporazuma, kao i ostale države Europske unije i svijeta koje su ratificirale taj dokument. Posljedice globalnog zatopljenja pojavljuju se i kod nas. Poplave i sve dulji periodi suša samo su dio vremenskih nepogoda s kojima se suočava i Hrvatska.

Pariški sporazum omogućit će da se s tim posljedicama nosimo na kvalitetan način. Uz to, potaknut će razvijanje projekata čiste energije i energetske učinkovitosti koji će povećati razinu zaštite okoliša i potaknuti rast gospodarstva“, rekao je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

Pariški sporazum potpisalo je 195 zemalja, a Hrvatska je 147. država koja ga je ratificirala. Glavni je cilj Pariškog sporazuma smanjenje emisija stakleničkih plinova i ograničenje rasta globalne temperature na manje od 2º u odnosu na predindustrijsku razinu.

Obvezu smanjenja emisija države članice Europske unije provode zajednički putem sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova (EU ETS). Za EU ETS sustav uspostavljena je zajednička kvota te su u njega uključena i 52 postrojenja iz Hrvatske.

Za emisije i sektore koji nisu obuhvaćeni sustavom EU ETS za države članice određuje se godišnja nacionalna kvota koja se ne smije prekoračiti. Ta se kvota uspostavlja temeljem solidarnosti. U tijeku je rasprava o prijedlogu Uredbe do 2030., a za Hrvatsku je utvrđen cilj smanjenja emisija za 7% u odnosu na razinu iz 2005.

Hrvatska se aktivno priprema za ispunjenje obveza koje proizlaze iz Pariškog sporazuma. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izradilo je Niskougljičnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. i u postupku je izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama do 2040.

Prema klimatskim modelima i scenarijima, stručnjaci procjenjuju da će do 2100. temperature na području Hrvatske porasti od 2.4 do 4.9 °C a prisutan je i opći trend izmjenjivanja ekstremnih suša i poplava koje pogubno djeluju na sve ljudske aktivnosti.

Globalne promjene klime djeluju i na promjene temperature i saliniteta mora te uz promjenu cirkulacije mijenjaju strukturu i funkcioniranje ekosustava. Duga obalna linija čini Hrvatsku ranjivom na porast razine mora.

Detektirana je osjetljivost na promjenu razine mora povijesnih jezgri gradova kao što su Nin, Zadar, Šibenik, Split, Stari Grad ili Dubrovnik, a na porast razine mora osjetljiva je i dolina rijeke Neretve.