10 projekata za rješavanje klimatskih promjena dobilo 17 milijuna kuna

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike pokrenulo je projekte i u potpunosti ih financira, projekti koji će se financirati odabrani su po natječaju "Program poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena", a voditeljima projekata ugovore su uručili ministri znanosti i obrazovanja te zaštite okoliša i energetike Pavo Barišić i Slaven Dobrović.

Od deset projekata tri će se provoditi na IRB-u

Pročitajte i ovo S popustom Kupio dom iz snova za gotovo 400.000 dolara iako će kuća pasti u ocean: "Rekao sam si - život je kratak" Opsada Karlovca Građani su očajni zbog najezde napasnih kukaca: "Ima ih posvuda. Stigli su iz tropskih krajeva i teško ih se riješiti"

Predsjednik Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost akademik Dario Vretenar podsjetio je da je ta zaklada provela natječaj za navedeni program tijekom prošle godine. Predviđeni iznos financiranja pojedinoga projekta bio je od 500 tisuća kuna do dva milijuna kuna, a trajanje pojedinoga projekta od godinu do dvije godine. Akademik Vretenar rekao je da je na natječaj primljeno 37 projektnih prijedloga, od kojih je 23 upućeno u drugi krug vrednovanja (međunarodno istorazinsko vrednovanje - peer review), a na prijedlog panela za vrednovanje odabrano je za financiranje deset projekata. Četiri su projekta s područja tehničkih znanosti, a po tri projekta s područja prirodnih i biotehničkih znanosti.

Vretenar je najavio da će Zaklada 31. ožujka ove godine otvoriti dva nova natječaja - jedan je novi ciklus uspostavnih istraživačkih projekata kojima je cilj pomoći mladim znanstvenicima da se osamostale i da dobiju priliku osnovati vlastiti istraživački tim. Natječaj će biti otvoren dva mjeseca, a od prijašnjeg ciklusa razlikuje se po tomu što bi projekti trajali do pet godina, a maksimalni iznos po projektu bio bi do dva milijuna kuna.

Drugi natječaj vezan je pak za potporu znanstvenicima koji se žele prijaviti za projekte Europskog istraživačkog vijeća (ERC) kojim bi se financirao njihov boravak od tri do četiri mjeseca u nekoj od znanstvenih institucija u inozemstvu u kojoj se provode projekti ERC-a kako bi se stekli potreban uvid u to kako uspješno aplicirati na natječaje ERC-a.

Ministar Barišić napomenuo je kako su tri voditelja projekata znanstvenici Instituta Ruđera Boškovića (IRB), a po jedan od voditelja projekata dolazi s nekoliko fakulteta iz tzv. STEM područja - s Agronomskoga fakulteta, Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Rudarsko-geološko-naftnoga fakulteta, Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta i Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije (svi sa Sveučilišta u Zagrebu) te s Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču.

Očekivani rezultati uključuju analize i prijedloge inovacija za povećanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije, kao i prijedloge za smanjivanje emisije stakleničkih plinova u industriji, poljoprivredi i drugim sektorima. Program bi trebao pridonijeti i učinkovitijem predviđanju i prevenciji posljedica vremenskih nepogoda, koje su posljedice klimatskih promjena.

Prvi istraživački projekti na kojima surađuju četiri državna tijela

Ministar Dobrović istaknuo je kako je riječ o prvim projektima u Hrvatskoj na kojima surađuju četiri hrvatske državne institucije: dva ministarstva - znanosti i obrazovanja, zaštite okoliša i energetike te HRZZ-a i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Objasnio je kako projekti koji će se financirati obuhvaćaju dosta široko istraživačko područje i uvjeren je kako će ojačati znanstvenu zajednicu i pridonijeti tomu da, kako je rekao, "barem jedan znanstevnik trajno ne napusti Hrvatsku".

Dobrović je istaknuo kako je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izradilo Strategiju niskougljičnog razvoja, te da bi do kraja godine trebala biti dovršena Strategija prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. godinu. Podsjetio je da je Hrvatski sabor u petak, 17. ožujka potvrdio Pariški sporazum o klimatskim promjenama, koji je Hrvatska potpisala u travnju prošle godine, a cilj mu je smanjiti globalno zatopljenje. (Hina)