Vlada će osigurati stopostotni iznos konstrukcijske obnove, premijer najavio i pomoć Zagrebu tešku 150 milijuna kuna: "Svatko treba raditi svoj posao"

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u srijedu kako su donijeli odluku o davanju beskamatnog zajma od 150 milijuna kuna Gradu Zagrebu kako bi im pomogli u likvidnosti, dodavši da im je glavni grad izrazito bitan.

"Mi smo danas donijeli odluku da Gradu Zagrebu dajemo beskamatni zajam od 150 milijuna kuna, dakle pomoć u likvidnosti. Vlada će pomagati svim gradovima, normalno da nam je glavni grad izrazito važan i mislim da je suradnja u ovih proteklih nekoliko mjeseci sa svim resorima jako dobra. Tu nema nikakvih otvorenih pitanja", rekao je Plenković novinarima u Bjerlovaru na obilježavanju Dana grada, Dana bjelovarskih branitelja i svečanoj sjednici Gradskog vijeća.

Na pitanje o napretku u suradnji s ravnateljem Fonda za obnovu Damirom Vanđelićem, premijer je rekao kako po tom pitanju nema ništa više za dodati.

"Imate ministra Horvata koji je nadležan za obnovu, danas ste čuli konture izmjena Zakona o obnovi, ono što je meni bitno je da se Zagreb i Banovina obnove, da se ta uska grla koja smo uočili eliminiraju i da se Zakon što prije usvoji, svatko treba raditi svoj posao, a ne baviti se drugim temama", naglasio je Plenković.

Horvat: Idemo u izmjene Zakona o obnovi

''Idemo u izmjene i dopune Zakona o obnovi s ciljem da oslobodimo građane obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove jer evidencija, odnosno status riješenih imovinsko-pravnih odnosa u ovom trenutku iziskuje previše vremena i resura. Građani neće morati participirati s 20 posto u konstrukcijskoj obnovi'', istaknuo je ministar graditeljstva i prostornog uređenja Darko Horvat na konferenciji za medije s četvoricom kolega iz Vlade u Banskim dvorima nakon užeg kabineta.

Kao što je i najavljivano, uvode se europski pragovi javne nabave: ''Današnji prag jednostavne nabave od 200.000 kuna plus PDV podižemo na milijun i 31 tisuću kuna, a prag od 500.000 kuna plus PDV na 39,3 milijuna kuna''.

Prijedlog izmjena Zakona sutra ide u javno savjetovanje i nova metodologija se očekuje u primjeni krajem listopada, najavio je ministar, a odgovarajući na novinarska pitanja osvrnuo se i na, kako se opet može čuti, mogućnost smjene prvog čovjeka Fonda za obnovu Damira Vanđelića.

''Status i sudbina gospodina Vanđelića ovise isključivo o njemu''

''Ne razgovaram s njim putem medija, ali obećavam hrvatskoj javnosti da će o svim promjenama, ako će se događati, biti pravovremeno informirana. Promjene su bile moguće, moguće su danas, a bit će moguće i u budućnosti. Kada sam ga pitao želi li se baviti politikom ili obnovom, jasno mi je rekao da mu je prioritet oformiti sustav efikasne obnove - nadam se da je i dalje takvog stava. Status i sudbina gospodina Vanđelića ovise isključivo o njemu'', poručio je Horvat.

Pročitajte i ovo ''DA IMAM GDJE'' Sisak i Petrinja okreću novo poglavlje: Nastavak života nakon potresa nije samo krov nad glavom

Na području gdje je proglašena katastrofa uvodi se i gradnja stambeno-poslovno i više stambenih zamjenskih zgrada, a Horvat je upozorio da je veliki problem s kojim se susreću činjenica da veliki broj objekata koji su oštećeni nisu postojeći objekti ili nisu legalizirani: ''Neki nisu upisani ni u zemljišne knjige ni u katastar. Pojednostavljenje postupka koji neće biti upravni nego neupravni postupak ima vrlo jasnu poruku građanima - svi koji su podnijeli zahtjev neće ga morati mijenjati ni podnositi novi''.

''Temeljem zakona Ministarstvo će izdati odluku koja će biti neupravni akt kojim će provedbenim tijelima naložiti obnovu, a nakon što je se izvede želja je imati proces u kojem segmetu početka projektiranja i nabave roba i usluga neće biti potrebno generirati niti jedan status niti jedan dodatni dokument od onoga što su građani predavali. Završno izvješće nadzornog inženjera bit će generator izdavanja upravnog akta koji će se zvati Rješenje o obnovi i kojim će građani moći legalizirati svoj objekt ili se upisati kao njegov vlasnik'', objasnio je Horvat.

Vlasnicima zgrada bit će uz nadzor omogućeno da sami krenu u konstrukcijsku obnovu, a uklanjanje objekta bi se napokon trebalo brže provoditi: 'Uvodimo mogućnost kupnje nekretnine kao zamjenskog stana ili obiteljske kuće. Dakle, u segmentu davanja novčane pomoći, jednostavno kontrolirani instrument je dodjela novčane pomoći sukladno pripadajućem troškovniku na žiro račun pričuve koju kontrolira upravitelj zgrade. Ta će sredstva biti zaštićena od bilo kakvih ovršnih isprava. A u segmentu dodjele za gradnju zamjenske obiteljske kuće takve novčane pomoći kao predujma biti neće i zbog toga i natječaj koji je u procesu, i Središnji državni ured Fond će imati ovlasti i zadatak sve one prostore, one objekte koje smo uklonili, temeljem rješenja pretvoriti ili na tim prostorima izgraditi zamjenski objekt''.

Horvat je također najavio da će se iz zajma dobivenog od Svjetske banke ''teškog'' 1,3 milijarde obnoviti Rebro i tri paviljona na prostoru Klinike za infektivne bolesti ''Dr. Fran Mihaljević'' te srušiti i napraviti novi objekt, odnosno na području Siska i Petrinje izgraditi dvije škole.

Vlada osigurala milijune kuna za obnovu

Vlada je odlučila dodjeliti beskamatni zajam jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su pogođene posljedicama razornih potresa na području Grada Zagreba, Zagrebačke županije, Krapinsko-zagorske županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije za sanaciju šteta od potresa, a tu odluku s prošlotjedne sjednice predstavila su danas u Banskim dvorima trojica potpredsjednika Vlade i ministara - financija te potpredsjednik Vlade Zdravko Marić, branitelja i potpredsjednik Vlade Tomo Medved, graditeljstva i prostornog uređenja Darko Horvat te potpredsjednik Vlade Boris Milošević.

''Sisačko-moslavačkoj županije ide 180 milijuna kuna, Gradu Zagrebu 150 milijuna kuna, Krapinsko-zagorskoj županiji 10 milijuna kuna u narednom razdoblju, kad Županija prethodno realizira određene aktivnosti te Zagrebačkoj županiji 20 milijuna kuna kad pripreme dokumentaciju za obnovu dokumenata'', objasnio je Medved.

Riječ je o trećoj u nizu dodjela beskamatnih zajmova, istaknuo je Marić: ''Prva je bila po izbijanju COVID-a za sve, krajem prošle godine bila je druga za one koji su još osjećali posljedice COVID-a  govorim o dalmatinskim i primorskim županijama, a ova sad je isključivo vezana za one koji su pogođeni potresom - do 400 milijuna kuna. Onaj dio koji će se moći refundirati iz Fonda solidarnosti će se refundirati, a koji neće ići će otplata''.

''Ovo je još jedna od snažnih odluka vlade koje su usmjerene u smjeru obnove potresom razorenih područja'', zaključio je Medved i podsjetio da je Vlada na području Sisačko-moslavačke županije od potresa participirala s 817 milijuna kuna.

Pročitajte i ovo Novi stari problemi za zdravstvo? Ministar Marić o stanju u državnoj blagajni, dugovima veledrogerijama i minusima građana: "Neće doći do ukidanja prekoračenja"
Pročitajte i ovo OPORAVAK Optimistični ministar financija: ''Ovo je iznad očekivanja, ako nastavimo ovako oporavit ćemo se i prije kraja iduće godine''

Dan ranije Europska komisija (EK) je izvršila isplatu predujma Republici Hrvatskoj, iz Mehanizma oporavka i otpornosti u iznosu od 818,4 milijuna eura odnosno 6,14 milijardi kuna što predstavlja najvišu pojedinačnu uplata EU sredstava u državni proračun od kad je Hrvatska članica Europske unije.

Postoji jasno definirana dinamika i trošenja, tko će dobiti sredstva ovisit će o natječajima, istaknuo je Marić i podsjetio da će navedena sredstva iz predujma biti usmjerena na reforme i projekte koji su najspremniji i koji se mogu prvi realizirati, što se između ostalog odnosi na potporu inovativnom projektu za istraživanje i razvoj autonomnih vozila; ulaganja u širokopojasnu pristupnu infrastrukturu i osiguranje pristupa 5G mreže; potpore poduzetnicima za energetsku učinkovitost i korištenje obnovljive energije u industriji; projekte dekarbonizacije zgrada; kao i projekte vodnog gospodarstva koji već imaju spremnu projektno studijsku dokumentaciju, natječajnu dokumentaciju te ishođene građevinske dozvole.

Rok za provedbu svih reformi i investicija u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti je 31. kolovoza 2026. pri čemu će se daljnje isplate sredstava iz Mehanizma oporavka i otpornosti temeljiti na polugodišnjim zahtjevima za plaćanje čije će odobrenje ovisiti o zadovoljavajućem ispunjenju pokazatelja koji se odnose na provedbu reformi i investicija na koje se Hrvatska obvezala u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Marić je naglasio da se do kraja godine očekuje 50-ak projekata koji se tiču digitalne transformacije i odlaska prema zelenoj transformaciji u sektoru industrije i prerađivačke industrije. Također, bit će i natječaji za vrtiće te škole, a u planu je i zdravstvo. Ključno je da sve biti javno dostupno i objavljeno na internetskim stranicama kako bi svi mogli vidjeti tko će, zašto i koliko novca dobiti.