U petak je obilježen Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Unatoč dobrom zakonu, u Hrvatskoj je i dalje sve više takvog tipa nasilja. Najčešći razlog tragedija su institucije koje ne rade svoj posao, zbog čega mnogi slučajevi završe sa smrtnim ishodom.


U prvih osam mjeseci ove godine počinjeno je 12 ubojstava među bliskim osobama. Vlada je na sjednici donijela Nacionalnu strategiju o zaštiti od nasilja u obitelji.

Vezani članci Ilustracija (Foto: Pixsell, Dubravka Petrić) SDP zgrožen postupanjem policije: "Premlaćivanje žene izjednačeno s kaznom za parkiranje" Vodstvo SDP-a polaže vijenac (Foto: SDP) Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama: "Istanbulska ne smije ostati mrtvo slovo"

Fizičko, psihičko, ekonomsko, seksualno – to su samo neke vrste nasilja kojima su žene svakodnevno izložene od strane svojih partnera.

"Jedna žena stara 75 godina rekla je da je 50 godina trpjela nasilje. I kad je završila u skloništu, prvih osam dana spavala je u trenirci. Kad smo ju upitali zašto u njoj spava, ona je rekla: 'Ja tako stalno spavam. Nikad nisam znala kad će me izbaciti van. Morala sam biti spremna.'", ispričala je Mirjana Duduković iz Ženske grupe Korak.

No, mnoge žene nisu spremne prijaviti nasilje jer, kako kaže Duduković, mnoge moraju proći torturu institucija. Nakon mnogih izjava koje moraju dati, žene izađu iz institucija bez da se osjećaju sigurnije. Upravo zato, tvrdi Duduković, kada se nasilje ponovno dogodi, one ga ne prijave.

"Iako statistika pokazuje da je nasilja sve manje, a mnogi se takvim brojkama vole hvaliti, ja tvrdim da je stvarnost drugačija. Mnoge žrtve gube vjeru u rad institucija, jer se svi pravni alati ne koriste kako bi se na adekvatan način zaštitila žrtva nasilja", rekla je Branka Žigante Živković, sutkinja Visokog prekršajnog suda.

Od Istanbulske konvencije očekuje se čudo

Zbog lošeg korištenja pravnih alata nasilnici često prođu s blagom kaznom. Mnogi zbog toga nadu polažu u Istanbulsku konvenciju. Pozivaju se na njezin dio koji osigurava micanje nasilnika iz obitelji. Hrvatska to u svom zakonodavstvu ima i bez konvencije koja je prihvaćena 2013. godine, ali još nije usvojena.

"Jedna od najefikasnijih mjera je izdvajanje zlostavljača iz obitelji. Međutim, ta se mjera vrlo teško primjenjuje. Od skoro 4.000 zahtjeva MUP-a za zaštitne mjere koje treba odobriti Prekršajni sud, oni su samo za 116 slučajeva odlučili da zlostavljač ide van iz obitelji", objasnila je Milanka Opačić, bivša SDP-ova ministrica socijalne politike i mladih.

Opačić dodaje kako se od ove konvencije očekuje čudo, koje će se, dok god institucije ne rade svoj posao, teško dogoditi.
 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr