U novu godinu s novim rekordom, doduše neslavnim: cijene u Hrvatskoj rastu najbrže u eurozoni, dvostruko brže od prosjeka. Snažniji je to rast od očekivanog, ali u Vladi još ne zvone zvona za uzbunu, izvijestio je reporter Dnevnika Nove TV Hrvoje Krešić.
"Naravno da to može biti značajno opterećenje za naše građane s najnižim primanjima, ali mislim da ne treba od toga stvarati nikakvu paniku", rekao je ministar financija Marko Primorac.
Godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj je u prosincu iznosila 4,5 posto. Belgija je neznatno slabija, a iznad 4 posto je još i Estonija. Irska i Italija su na suprotnom kraju sa 1 i 1,5 posto, a od prosjeka eurozone od 2,4 posto Hrvatska inflacija je skoro dvostruko veća.
Ministar Primorac poručuje da ne postoje instant rješenja za ovakav rast cijena, a kritičarima koji tvrde da Vlada ne koristi sve što joj je na raspolaganju poručuje: "Da znaju doista nešto o ekonomiji, znali bi da upravo inflatorna očekivanja i širenje negativnog društvenog ozračja posebno mogu ugroziti ekonomski rast, investicijsku klimu, a onda i kretanje inflacije i inflatornih pritisaka."
Ministar u pomoć poziva građane
I ministar gospodarstva Ante Šušnjar u pomoć poziva građane.
"Neke stvari nisu toliko poskupjele koliko su poskupjele prema krajnjim kupcima. Koristim ovu priliku i potrošače pozivam na odgovornost i da sankcioniramo one koji neopravdano dižu cijene. Trgovci se neodgovorno ponašaju i dižu te cijene", ustvrdio je.
Najavljuje da će Vlada mijenjati popis proizvoda s ograničenim cijenama. Poslodavci pak kažu da se marže nisu mijenjale godinama, cijene rastu zato što raste kupovna moć građana, odnosno plaće koje je šakom i kapom dijelila upravo Vlada.
"Ako gledamo povećanje mase plaća u dva proračunska ciklusa, to je 58 posto, i povećanje minimalca od 55 posto. Prema pokrivenosti kolektivnim ugovorima, Hrvatska je sa 60 posto premašila pokrivenost europske unije", istaknuo je glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić.
U SDP-u se slažu da je inflacija izazvana domaćim razlozima, ne vanjskim. Zazivaju snažnije oporezivanje onih koji love u mutnom, ali se i pitaju što rade državne institucije poput Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.
"Ja do dan danas nisam čuo da se oglasio netko iz te agencije, da vidimo je li sve po zakonu. Možda nam i zakoni ne valjaju, taj jedan regulatorni okvir. S druge strane, jasno treba postaviti pitanje: Ako su ekstraprofiti generatori inflacije, kako ih onda porezno tretirati?", rekao je SDP-ovac Josip Tica.
HEP najavio poskupljenja
Da za građane jedna nevolja ne dođe sama potrudio se HEP, koji je najavio da dolaze skuplji računi za struju.
"Povećanje mrežarine iznosi 12 posto, odnosi se na sve kategorije kupaca i primjenjuje se na potrošnju nakon 1. siječnja 2025. Ukupan prosječni račun kućanstva, na godišnjoj će se razini povećati 3,7 posto u odnosu na sadašnji račun, odnosno oko 10 posto u odnosu na razdoblje prije 1. studenog 2024. Za kućanstvo s potrošnjom od 3.000 kWh, ukupno povećanje iznositi će manje od 4 eura mjesečno", stoji u objašnjenju.
Iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača podsjećaju da obračun struje rijetki plaćaju mjesečno.
"Za jedno prosječno kućanstvo to će na godišnjoj razini biti oko 20-ak eura. To možda ne zvuči puno, ali na šestomjesečnoj razini obračuna to će se osjetiti već na obračunu za struju, koji će nam doći u proljeće", istaknula je predsjednica spomenute udruge Ana Smoljak.
A pritom se pravi uzlet cijena tek očekuje kada se zahukta i turistička sezona.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
