Europski supervizor poručio je Ministarstvu financija da razumije da je do rasta cijena došlo dijelom i zbog potresa, koji je izbacio iz tržišne ponude dio nekretnina.
No, spominje se i državni program subvencioniranja kredita putem kojega je 2020. godine prodano čak 35 posto svih stanova i kuća u Hrvatskoj.
Stanovi poskupjeli
Problema na tržištu nekretnina je - mnogo, i to nije nikakva tajna. Nakon krize 2008. i recesije koja je uslijedila, cijene nekretnina u Hrvatskoj rastu kontinuirano od 2015. godine do danas, i to prilično snažno - na godišnjoj razini rast je dosezao stope i od devet ili deset posto.
Brojka je pritom varljiva, jer to je podatak za cijelu državu, a rast je polariziran - dok cijene na obali i u Zagrebu divljaju pa kvadrat novogradnje može doseći i do 5000 eura, u Slavoniji i u ruralnim dijelovima će teško prebaciti 2000 eura.
Drugim riječima, nekretnine u Zagrebu i na obali sve brže postaju sve skuplje - od 2015. godine u Zagrebu su stanovi poskupjeli 55 posto, na Jadranu 40 posto, a u ostalim dijelovima zemlje 22 posto.
Razlozi rasta cijena
Razloga zašto cijene tako snažno rastu je mnogo, no tri su najvažnija - prvo, u ovim su krajevima nekretnine tradicionalno oblik štednje. Drugo, platežno moćniji stranci kupuju sve više nekretnina u Hrvatskoj, a tu je konačno i Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, odnosno državno subvencioniranje kupovine nekretnine.
Upravo taj APN-ov model, postaje sve jasnije, čini i tržištu i društvu u cjelini više štete nego koristi. HNB je prošlog ljeta objavio istraživanje koje pokazuje kako je pojava APN-ovih kredita dovela do rasta cijena - subvencije su znatno poremetile uobičajenu dinamiku trgovanja koje je sada izrazito koncentrirano u listopadu, mjesecu u kojem istječe rok za podnošenje zahtjeva APN-u.
Stvoreno je usko grlo na tržištu te poremećaj u pregovorima o cijenama odnosno općenito u procesu potrage za nekretninama, s obzirom na vrlo kratak vremenski rok unutar kojeg se mora realizirati kupovina. HNB je, konačno, uočio da su cijene stambenih nekretnina trajno porasle upravo u razdoblju neposredno nakon uvođenja državnih subvencija.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Koga država subvencionira?
Prvotna ideja je plemenita, pomoći mladima da lakše dođu do prve nekretnine, i neki od njih zaista to jesu uspjeli. No, istovremeno je činjenica da mladi često nisu kreditno sposobni, barem ne odmah po zaposlenju. Bilo je tu i zlouporaba, primjerice slučajeva gdje su djeca kupovala nekretninu od roditelja ili onih koji bi subvencionirane stanove iznajmljivali ili čak pretvarali u apartmane pa iznajmljivali turistima. Jedini za koje nema dileme da su u cijeloj priči dobro prošli su građevinski i bankarski sektor.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
O nekretninama i ljudima, uostalom, dovoljno govori i činjenica da je, prema prvim podacima iz posljednjeg popisa stanovništva, broj kućanstava u deset godina smanjen za oko pet posto - točnije za više od 80 tisuća kućanstava - dok se broj stambenih jedinica povećao za 4,6 posto, odnosno za 103.534 stambene jedinice. Zaključak koji se nameće je samo jedan - baš kao i kod demografske, i kod stambene politike prava politika postoji samo u mrvicama.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
