Europska unija, točnije njezin Odbor za sistemski rizik, smatra da bi sve brži rast cijena nekretnina u Hrvatskoj mogao dovesti do kolapsa tržišta nekretnina. Hrvoje Krešić za Dnevnik Nove TV analizirao je situaciju i objasnio što se točno nalazi iza tih poruka Europske unije.

Galerija Hrvoje Krešić, videozid - 1 Hrvoje Krešić, videozid - 2 Hrvoje Krešić, videozid - 3 +1 Hrvoje Krešić, videozid - 4

Europski supervizor poručio je Ministarstvu financija da razumije da je do rasta cijena došlo dijelom i zbog potresa, koji je izbacio iz tržišne ponude dio nekretnina.

No, spominje se i državni program subvencioniranja kredita putem kojega je 2020. godine prodano čak 35 posto svih stanova i kuća u Hrvatskoj.

Stanovi poskupjeli

Problema na tržištu nekretnina je - mnogo, i to nije nikakva tajna. Nakon krize 2008. i recesije koja je uslijedila, cijene nekretnina u Hrvatskoj rastu kontinuirano od 2015. godine do danas, i to prilično snažno - na godišnjoj razini rast je dosezao stope i od devet ili deset posto.

Brojka je pritom varljiva, jer to je podatak za cijelu državu, a rast je polariziran - dok cijene na obali i u Zagrebu divljaju pa kvadrat novogradnje može doseći i do 5000 eura, u Slavoniji i u ruralnim dijelovima će teško prebaciti 2000 eura.

Drugim riječima, nekretnine u Zagrebu i na obali sve brže postaju sve skuplje - od 2015. godine u Zagrebu su stanovi poskupjeli 55 posto, na Jadranu 40 posto, a u ostalim dijelovima zemlje 22 posto.

Razlozi rasta cijena

Razloga zašto cijene tako snažno rastu je mnogo, no tri su najvažnija - prvo, u ovim su krajevima nekretnine tradicionalno oblik štednje. Drugo, platežno moćniji stranci kupuju sve više nekretnina u Hrvatskoj, a tu je konačno i Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, odnosno državno subvencioniranje kupovine nekretnine.

Upravo taj APN-ov model, postaje sve jasnije, čini i tržištu i društvu u cjelini više štete nego koristi. HNB je prošlog ljeta objavio istraživanje koje pokazuje kako je pojava APN-ovih kredita dovela do rasta cijena - subvencije su znatno poremetile uobičajenu dinamiku trgovanja koje je sada izrazito koncentrirano u listopadu, mjesecu u kojem istječe rok za podnošenje zahtjeva APN-u.

Stvoreno je usko grlo na tržištu te poremećaj u pregovorima o cijenama odnosno općenito u procesu potrage za nekretninama, s obzirom na vrlo kratak vremenski rok unutar kojeg se mora realizirati kupovina. HNB je, konačno, uočio da su cijene stambenih nekretnina trajno porasle upravo u razdoblju neposredno nakon uvođenja državnih subvencija.

Informer: Nekretnine - 4 Zagreb, Beograd, Sarajevo i Ljubljana: Istražili smo gdje su najskuplje nekretnine
Ilustracija Planirate kupovinu nekretnine i bojite se prevare? Provjerite podatke u vlasničkom listu, dokumenti su dostupni na internetu

Koga država subvencionira?

Prvotna ideja je plemenita, pomoći mladima da lakše dođu do prve nekretnine, i neki od njih zaista to jesu uspjeli. No, istovremeno je činjenica da mladi često nisu kreditno sposobni, barem ne odmah po zaposlenju. Bilo je tu i zlouporaba, primjerice slučajeva gdje su djeca kupovala nekretninu od roditelja ili onih koji bi subvencionirane stanove iznajmljivali ili čak pretvarali u apartmane pa iznajmljivali turistima. Jedini za koje nema dileme da su u cijeloj priči dobro prošli su građevinski i bankarski sektor.

Cijene stanova sve skuplje - 2 Čudnovata mjera, košta, a ne pomaže: Vladine subvencije dižu cijene stanova, upozoravaju i HNB i Ekonomski institut
Stanovi / Ilustracija Koliko još mogu rasti cijene stanova? Vrlo brzo kreće novi krug prijava za subvencionirane stambene kredite

O nekretninama i ljudima, uostalom, dovoljno govori i činjenica da je, prema prvim podacima iz posljednjeg popisa stanovništva, broj kućanstava u deset godina smanjen za oko pet posto - točnije za više od 80 tisuća kućanstava - dok se broj stambenih jedinica povećao za 4,6 posto, odnosno za 103.534 stambene jedinice. Zaključak koji se nameće je samo jedan - baš kao i kod demografske, i kod stambene politike prava politika postoji samo u mrvicama. 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
 

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju