Iako je subvencioniranje stambenih kredita pridonijelo postojećem trendu rasta cijena stanova u Hrvatskoj, a subvencije utjecale na cijene nekretnina u područjima i regijama u kojima je tržište nekretnina najaktivnije, Vlada ne samo da ne odustaje od te mjere, nego i koristi svaku priliku da bi se njome hvalila kao da nešto radi po pitanju demografije u koju je ''zaključala'' stambenu politiku.
Pročitajte i ovo
Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat je najavio novi krug prijava za subvencionirane stambene kredite, za što se ove godine planira utrošiti 50 milijuna kuna.
''Nakon što budu provedene sve potrebne pripremne radnje, očekujemo da bi javni poziv prema građanima mogao biti otvoren u prvoj polovici mjeseca ožujka. S obzirom na to da je svrha ovog Zakona poticati demografsku obnovu društva, urbanu regeneraciju naselja te smanjenje odlazaka broja mladih obitelji, ovaj će poziv biti otvoren sve do utroška planiranih sredstava za subvencioniranjem, što u 2022. godini iznosi 50 milijuna kuna'', kazao je Horvat.
Objasnio je da po objavi javnog poziva za odabir kreditnih institucija teče rok od osam dana unutar kojih su kreditne institucije pozvane dostaviti svoju ponudu.
Istekom tog roka, pristigle ponude kreću u obradu te se s odabranim kreditnim institucijama zaključuje Ugovor o poslovnoj suradnji.
Nakon što Ugovori budu zaključeni, na mrežnim stranicama Ministarstva i APN-a objavit će se popis odabranih kreditnih institucija, a zatim slijedi objava oglasa za subvencioniranje stambenih kredita prema građanima.
Od tog trenutka, građani će moći prema kreditnim institucijama podnositi svoje zahtjeve, dok će one krenuti s predajom istih prema APN-u od datuma koji će biti određen u samom pozivu.
Oglas će trajati sve do utroška osiguranih sredstava, odnosno do objave oglasa o prestanku.
Dosad odobreno više od 22.000 subvencija i isplaćeno više od 456,7 milijuna kuna
Zakonom o subvencioniranju stambenih kredita, podsjetimo, omogućeno je subvencioniranje mjesečnog iznosa rate ili anuiteta korisnika kredita za stambeni kredit koji uzimaju kod kreditnih institucija za kupnju stana ili kuće, odnosno za izgradnju kuće, a sve u svrhu rješavanja stambenog pitanja.
Subvencija države dodjeljuje se za prvih pet godina otplate kredita uz mogućnost produženja od dvije godine za svako živorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita. Produženje subvencija za dodatnu godinu po svakom djetetu omogućeno je i za obitelji koje već imaju djecu u trenutku podnošenja zahtjeva kao i u slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva utvrđenog invaliditeta većeg od 50% tjelesnog oštećenja.
Mjeru mogu iskoristiti svi građani Republike Hrvatske koji su mlađi od 45 godina te koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobrava se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće do najviše 1.500 eura po metru kvadratnom odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina.
Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita. Najveće subvencije dobivaju oni koji kupuju stan ili kuću ili grade kuću u najnerazvijenijim područjima, dok 30 posto mjesečne rate kredita ide onima koji su odlučili kupiti ili izgraditi nekretninu u urbanim središtima poput Zagreba.
Horvat tvrdi da su mladi ovu mjeru prepoznali kao izuzetno važnu, o čemu dovoljno govori i podatak o ''22.169 odobrenih zahtjeva za subvencioniranjem od početka provedbe ove mjere 2017. godine, pa zaključno s posljednjim pozivom u ožujku 2021. godine. Također, važan je i podatak da se u APN-u svakodnevno zaprimaju novi zahtjevi za dodatnim subvencioniranjem radi rođenja djeteta. Zbog toga se ova mjera ujedno smatra važnom u segmentu poticanja demografske obnove. Tako je od 2017. godine do danas, u obiteljima koje koriste subvencije rođeno više od 4.600 djece te je prijavljeno 13.130 maloljetne djece (do 18. godina) u sklopu zahtjeva za kredit''.
Jedan od pozitivnih trendova u ovom razdoblju je i smanjenje prosječne godišnje Efektivne kamatne stope (EKS), koja je za subvencionirane stambene kredite u 2021. godini iznosila 2,17 posto, što je više od jednog postotnog boda manje u odnosu na 2017. godinu, kada je ista iznosila 3,35 posto.
Za subvencije je iz državnog proračuna dosad isplaćeno više od 456,7 milijuna kuna.
Pravo na stanovanje: Temeljna ljudska potreba, a ne luksuz
Međutim, u Hrvatskoj su cijene nekretnina nerealno visoke, a tome su pomogle i državne subvencije, na što je u niz navrata upozoravalo i Udruženje poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
Da mjera, košta, a ne pomaže, odnosno da Vladine subvencije dižu cijene stanova, upozoravali su i HNB i Ekonomski institut.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Zapravo je riječ o politici koja je intervenirala u tržište i dovela do više cijene stanova, a subvencije zapravo pokrivaju razliku koja je nastala upravo zbog subvencija i umjesto pomoći onima kojima treba dolazi do transfera značajnih javnih sredstava u privatni financijski sektor, upozorili su u svojem radu ''Dome, slatki dome: učinak subvencioniranja stambenih kredita na tržište nekretnina u Hrvatskoj'' Davor Kunovac iz Hrvatske narodne banke (HNB) i Ivan Žilić s Ekonomskog instituta u Zagrebu.
-
Gužva na plažiPogledajte prizore na egipatskim plažama: "Ovako nešto nikada nisam vidio"
-
pucao po ljudima, ranio više osobaU sumanutom pohodu u Sisku kalašnjikovom ubio ženu, ide na psihijatrijsko liječenje: "Ima veća prava nego žrtve"
-
NevjerojatnoImotski kao Azurna obala: Zašto su cijene smještaja dosegnule 500 eura za noć?
