Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Četiri mjeseca staža u EU ima najmlađa članica Hrvatska. Je li se što promijenilo? jesmo li ostvarili koristi ili smo propustili neke prilike i imamo li vremena za 'popravni'?


Da su stvari gore nego ranije, barem kada je u pitanju gospodarstvo i standard građana, mišljenja je HURS-ov Ozren Matijašević koji okrivljuje Banske dvore zbog pogrešnih politika.

Vezani članci Jean Claude Juncker i Boris Johnson (Foto: AFP) Europska unija stavila na čekanje zahtjev britanskog premijera Borisa Johnsona o odgodi Brexita Martna Bolšec Oblak objašnjava funkcije i ovlasti unutar EU (Foto: Dnevnik.hr) - 2 Utječu na živote 500 milijuna Europljana: Evo koje su ovlasti šefova najvažnijih europskih tijela

'Gubitak radnih mjesta, imamo pad kupovne moći, a zahvaljujući pogrešnoj politici. Imamo povećanje cijena hrane zahvaljujući i robnom deficitu. Cijena hrane je ondje gdje smo najranjiviji. Što su sve razlozi zbog čega je osjetno lošija situacija velikoj većini građana', kaže Matijašević.

Ništa nam se bitno nije promijenilo, smatra predstavnik poduzetnika Ivan Miloloža, ali propusti su vidljivi. Da nismo uklonili prepreke, slaže se i Matijašević.

>> PORAŽAVAJUĆI podaci: Na 100 Hrvata njih 32 je SIROMAŠNO!

'Mi smo puno toga propustili učiniti, da jednostavno i taj ulazak u Europsku uniju i zadržavanje nekih drugih tržišta, učinimo kvalitetnijim. Nažalost, i to su naši promašaji. Mogli smo možda puno više učiniti na očuvanju tržišta CEFTA-e i potenciranju tržišta CEFTA-e. Mi nismo ni znali koliko će nam 'faliti' tržište. Čak su neki tvrdili da nam neće 'faliti' ništa, pa sad kad je izvoz pao 11 posto, onda se hvatamo za glavu', ističe Miloloža.

'Nismo jer smo spavali na lovorikama računajući da će ulazak u Europsku uniju, sam po sebi rezultirati s lakšim dotokom novca iz europskih fondova i s dolaskom investicija', naglašava Matijašević.

Ali novac neće sam doći, zna to i ugledna psihologinja Mirjana Krizmanić, koja kada su u pitanju koristi vidi samo mogućnost školovanja mladih u inozemstvu. I ona upire u Banske dvore - i to zbog lex Perković, slučaja Mates.

'Mi se na europskom planu, pred Vijećem, pred Parlamentom, pred europskim institucijama, ponašamo nedolično. To ću se eufemistično izraziti, nedolično'.

Krizmanić zna da se stvari mogu popraviti, jer mladih i sposobnih ljudi ima, ali Vladinu volju da se stvari mijenjaju ne vidi. Doduše primjećuje i pasivnost naroda, osim u slučaju refrenduma o braku incijative 'U ime obitelji'. Upravo referendum 1. prosinca zasluga je snižavanja kriterija da bi referendum uspio, što je učinjeno zbog ulaska u EU.

'Imam osjećaj da sam u ludnici. Pazite, za to se skupi 700.000 potpisa. Za ništa drugo. Za provođenje reformi, za otvaranje radnih mjesta, za vraćanje novaca koji su nestali u privatizaciji i kojima bi se moglo otvoriti neke pogone', naglašava Krizmanić.
Nije sve crno, zaključuje optimistični Miloloža koji vjeruje u dobre namjere i ove i prethodnih Vlada.

'Četiri mjeseca nije neki veliki period, ali nismo niti osjetili nekakav boljitak ili iskorak da smo povukli sredstva pa i uložili u nešto, što ne kažem da neće biti u skorom periodu'. (Media Servis)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook