Po novoj metodologiji ima nas 4.290.612, kao i prije 10 godina

Po službenim rezultatima popisa stanovništva koji je bio proveden od 1. do 15. travnja 2001. godine, Hrvatska je tada imala ukupno 4.437.460 stanovnika, tako da bi usporedbom tih podataka ispalo da je Hrvatska u 10 godina izgubila 146.848 stanovnika. No, kako su poručili iz Zavoda, to je samo prividan pad jer se u međuvremenu promijenila statistička definicija ukupnog stanovništva.

Pročitajte i ovo Stigli novi podaci Znate li koliko soba ima stan u kojemu živi prosječna hrvatska obitelj? Statistika Lijepe naše NAJNOVIJE BROJKE: Gdje je najviše neoženjenih, a gdje neudanih?

Bez obzira na naše inzistiranje o davanju ukupne brojke stanovnika Hrvatske, Ivan Kovač, ravnatelj DZS-a, opetovano je ponavljao kako ne može reći konačnu brojku, već samo da se radi o približno istoj brojci kao i 2001. godine. Više pogledajte u priloženoj snimci.

'Ti podaci nisu usporedivi s rezultatima popisa stanovništva 2001. godine jer je u međuvremenu metodologija popisivanja usklađena s međunarodnim standardima', istaknuo je Kovač.

Ako bi se na rezultate iz popisa iz 2001. primijenila metodologija iz 2011. pokazalo bi se da je sadašnji broj stanovnika Hrvatske na gotovo istoj razini kao i prije deset godina, kazao je Kovač.

Prema najnovijem popisu Grad Zagreb ima 792.875 stanovnika od ukupno 828.621 popisanih. Od ukupno 304.681 popisanih kućanstava Zagreb ima 304.375 kućanstava.

Broj stambenih jedinica skočio za 20 posto, najviše u Zagrebu i splitsko-dalmatinskoj županiji

Splitsko-dalmatinska županija ima ukupno 455.242 stanovnika, Zagrebačka županija ima ukupno 317.642 stanovnika, osječko-baranjska ukupno 304.899 stanovnika, primorsko-goranska 296.123, a istarska 208.440 stanovnika.

Najmanje stanovnika imaju Ličko-senjska (51.022) i Požeško-slavonska županija (78.031).

Popis također pokazuje da u Hrvatskoj ima 1.535.635 kućanstava i 2.257.515 stambenih jedinica, od čega je 85 posto (1.923.522) stanova za stalno stanovanje. Tijekom deset godina broj stambenih jedinica povećao se za 376.648, odnosno 20 posto, a najviše ih je izgrađeno u Zagrebu (73.421) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (64.277).

Konačni i potpuni rezultati bit će objavljeni prema programima publiciranja i kalendarima objavljivanja statističkih podataka DZS-a, počevši od iduće godine, rekao je Kovač. Ravnatelj DZS-a također je najavio da će podaci od etničkoj i konfesionalnoj strukturi stanovništva biti objavljeni u prvoj polovici iduće godine. (Hina/ A.E.)