Bolesti štitnjače sve su češće, posebice kod žena. Zabrinjava i porast karcinoma te malene žlijezde, o čemu su hrvatski stručnjaci održali simpozij. I otkrili da u cijeloj priči ipak nije sve tako crno.

Galerija


Mala žlijezda koja se petlja u sve - u život Ivane Habazin se upetljala prije četiri godine.

"Nije mi palo na kraj pameti da je štitnjača. Simptomi su bili učestalo znojenje, nije mi rasla kosa, kroničan umor, tahikadrija mi se javljala kod svakog treninga, ja sam mislila da se, s obzirom na to da se bavim boksom, možda nešto dogodilo tako da sam otišla na pregled, iskontrolirala glavu sve pretrage sve je bilo ok", kazala je Habazin.

Sve osim nalaza štitnjače. Naša proslavljena boksačica mjesec i pol nakon loših nalaza završila je na operacijskom stolu. Nakon toga, uz terapiju - osjeća se preporođeno. "Štitnjača je bila uvećana za 18 puta i bila je čak teška 84 grama, kao naranča veličine", dodala je Habazin.

No štitnjača ne radi probleme samo kad je riječ o hiper ili hipotireozi. U porastu je i broj oboljelih od raka štitnjače - na godinu ih se dijagnosticira oko 700, a umre četrdesetak bolesnika. Više od 80% ovih tumora je kod žena.

"Hrvatska je treća po učestalosti u Europi i učestalost i dalje raste", kazala je Maja Franceschi s Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu KBC-a Sestre Milosrdnice.

Karcinom štitnjače različit od drugih

No unatoč rastućom broju - karcinom štitnjače po nečemu se razlikuje od ostalih karcinoma.

"Ni jedan lijek nije tako učinkovit kao rano otkrivanje malignih tumora, osim kod štitnjače gdje nije tako. Otkrivaju se tumori koji nemaju veliko kliničko značenje, na obdukciji se utvrdi da 20 posto ljudi imaju mikrokarcinome. To su osobe koje su umrle zbog drugih bolesti pa se to otkrilo tek kasnije", rekao je predsjednik Hrvatskog društva za štitnjaču - Hrvatskog liječničkog zbora Zvonko Kusić.

Sve ovisi o veličini čovra koji se otkrije. Kada je riječ o manjima - važno ih je pratiti.

"Kad imaš karcinom štitnjače, ako već negdje treba biti - to je jedan od najboljih sijela i kako zapravo naši pacijenti - većina njih ima preživljenje kao što bi imali da nisu imali karcinom štitnjače", dodala je Franceschi.

Ni u koronakrizi ne treba zaboraviti na ostale bolesti

Dijagnoza je to koju, ipak, nitko ne želi čuti. Zato ni u koronakrizi ne treba zaboraviti da pojavom COVID-19 nisu nestale sve ostale bolesti.

Koliko se pacijenti javljaju u koronakrizi liječnicima, za Dnevnik Nove TV kazao je predstojnik Klinike za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata Drago Prgomet.

Kako je rekao, pacijenti dolaze. "Kroz sve ovo vrijeme epidemije se trudimo biti na usluzi svim našim pacijentima, a osobito pacijentima koji imaju tumorske bolesti. Nismo primijetili da nam, barem ti pacijenti, dolaze u manjem broju. Cijelo vrijeme operiramo, skrbimo o njima. Građanima šaljem apel - znam da postoji strah, ali svi oni koji imaju već postavljenu dijagnozu i trebaju doći na kontrolu - neka dođu. Oni koji imaju sumnju ili ih pošalje obiteljski liječnik - neka dođu", pozvao je Prgomet i dodao da liječnici na klinici rade svo ovo vrijeme.

Navodi da građani koji osjete simptome vezane uz tumore glave i vrata svakako posjete svojeg liječnika.

"Radi se o simptomima onoga što kolege i ja na našoj klinici opreriramo. Od dugotrajne promuklosti, otežanog gutanja hrane ili bilo kakvog čvora na vratu - sve to može biti jedna od znakova tumora štitnjače", objasnio je Prgomet.

Povećan broj dijagnosticiranih karcinoma štitnjače

Kaže da je prije deset godina u Hrvatskoj bilo dijagnosticirano tristo tumora štitnjače, karcinoma.

"Prošle godine - šesto. Radi se o velikom porastu, no najvećim dijelom zahvaljujući boljoj dijagnostici. Što bolja dijagnostika, znači rano otkrivanje tumora i dobro liječenje. Moramo biti svjesni - tumor nije presuda, tumor je izlječiva bolest ako krenemo na vrijeme", upozorio je Prgomet.

Navodi da se u klinici operira karcinom štitnjače. "Dijagnoza je dobra, ali ipak godišnje u Hrvatskoj umre šezdesetak bolesnika i radi se o karcinomu. Bez obzira koliko je dijagnoza dobra, tu smo uvijek vrlo oprezni i na određeni način preferiramo dijagnostičke postupke što je moguće ranije, ali ne svima. I što raniji početak liječenja", objasnio je Prgomet.

Kako je rekao, u ovom trenutku se tumori u onkologiji liječe na temelju lokalizacije.

"Jesu li to pluća, dojke, glava i vrat i na temelju patohistološke slike - potječu li od pločastih stanica, žljezdanog tkiva i tako dalje. Budućnost je liječenje na temelju molekularnih karakteristika tumora, odnosno radimo takozvano gensko mapiranje. KBC ima takav jedan centar i mi smo upisani na kartu svijeta kad govorimo o početku novog oblika liječenja koje se zove personalizirano liječenje. Dakle, genski mapirati tumor i u konačnici prilagoditi terapiju karakteristikama tumora", zaključio je Prgomet.

Liječnik, ilustracija (Foto: Marijan Susenj/Pixsell) Roditelji teško bolesne djece bore se da još godinu dana imaju svog liječnika: ''Spremni smo ga i plaćati..."

Kamere za nadzor pacijenata u KBC-u Rijeka Virtualni doktor pomaže iscrpljenim liječnicima u Rijeci: "Vidimo pacijente, možemo ih pratiti iz daljine"

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr