Bohaček: Kad gospodarstvo poraste, kamate će pasti

Prema njima zakoni se donose naprečac, bez javne rasprave i stvarne analize. Bankari razmišljaju i o uvođenju Fondova za stabilnost kojima bi se u budućim krizama spriječilo da porezni obveznici plaćaju sanacije banaka. Za to se vrijeme obični građani bore se s otplatom kredita. Zbog sve veće nezaposlenosti i velikih poreznih davanja broj ovrha nad kućama i stanovima iz dana u dan raste. S druge strane, osjetan pad kamata nije na vidiku.

Pročitajte i ovo Podaci HNB-a Pad profita, rast kredita: Banke u prvih devet mjeseci 2025. imale dobit veću od milijardu eura Ipak olakšanje Banke smanjuju kamate na kredite u švicarskim francima

tri vijesti o kojima se priča putovanje u Hrvatskoj Beograđanku šokirao potez žene u Zagrebu, evo što se dogodilo na kolodvoru: "Ni na kraj pameti mi nije bilo da će to napraviti" Stigao sa suprugom VIDEO Plenković na svečanoj večeri u Elizejskoj palači: Macron spomenuo Jean Michela Nicoliera, ali i bocnuo Hrvatsku Novo poglavlje KBC-a Prvi put u Hrvatskoj izveden zahvat koji bi mogao pomoći mnogima: "Ovo je ulaganje u budućnost"

>> 'Država je sebična, i njoj odgovaraju visoke kamate'

Velik broj građana sve teže otplaćuje svoje kredite. Samo u ovom trenutku na bubnju je 309 kuća i 64 stana 'Građani su se u doba gospodarske ekspanzije i jednog vala optimizma zaduživali dosta često, ne računajući na neke rizike koji mogu nastupiti u budućnosti', rekao je Zdeslav Šantić, glavni asistent Splitske banke.

S gospodarskim rastom i percepcija rizika će pasti

Povećanje nezaposlenosti i veća porezna opterećenja smanjila su kućni budžet. Ipak, ovrha je, tvrde bankari, zadnja opcija. 'Da li to znači, primjerice, moratorij na godinu dana ili refinanciranje postojećih kredita, uzimanje nekretnine i stavljanje na dražbu je zadnja opcija koja na kraju ne odgovara niti klijentu, niti banci', ističe se Šantić.

Građanima bi otplatu kredita olakšao znatan pad kamata, no taj scenarij u hrvatskim bankama nije na vidiku. 'Kad krenemo u gospodarski razvitak, rast konačno, tada će i percepcija rizika zemlje pasti. Rizici i loša naplata kredita i to će zajedno sa gospodarskim rastom početi padati, odnosno poboljšavati se i to će sve donijeti do pada kamata, kad će to biti i koliko teško je reći', poručio je Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka.

Da državnu blagajnu osim građana pune i banke, model je na koji se odlučila Mađarska. Hrvatski bankari i ekonomisti protiv su poreza na banke. 'To je nepoznati porezni oblik kojega pod svaku cijenu treba izbjeći, jer može imati vrlo negativne reperkusije na kreditiranje i ukupni gospodarski rast', zaključio je Velimir Šonje, ekonomski analitičar. Banke u Hrvatskoj i dalje bilježe enormne zarade.