Kamatne stope na kredite građanima RH postaju neizdržive. Sve je više onih koji odlaze u banke kako bi reprogramiranjem kredita lakše zakrpali mjesečne financije. Neki izvori kažu da su kreditne stope u RH među najvišima u regiji te ih se čak uspoređuje s lihvarskima.
Pročitajte i ovo
Glavni ekonomski analitičar Splitske banke SG Zdeslav Šantić opovrgava medijske navode kako banke nameću lihvarske kredite građanima koji zbog nemogućnosti otplaćivanja odlaze na reprogramiranje. 'Istina je da građani sve teže vraćaju kredite i da veći broj kućanstava ima velikih problema s otplatom. Hrvatska kućanstva puno su zaduženija od svih drugih kućanstava u regiji', objašnjava Šantić.
Ističe da kada su ljudi prije tri, četiri godine dizali kredite, imali puno bolje uvjete, manje kamate, plaće su rasle i ekonomska situacija u zemlji je bila itekako bolja. 'Jasno je da će reprogramiranjem kredita rok otplate biti dulji, ali kamata neće rasti. Naime, podizanjem kamate može se uništiti svakog klijenta, ali na kraju propada i sama banka', ističe.
Osobni bankrot samo u krajnjim situacijama
Dodaje kako je vladina ideja o donošenju zakon o osobnom bankrotu dobra, no treba ju koristiti isključivo u krajnjim situacijama. 'U slučaju osobnog bankrota ne podrazumijeva se ne vraćanje dugova, nego se uvodi treća neovisna osoba između vjerovnika i dužnika i ona na odabrano prihvatljiv socijalni način rješava dugovanje. Onaj koji duguje prestaje biti donositelj odluka u vezi svojih financija, a ne treba zaboraviti da i proces objave bankrota košta i da to jednom dođe na naplatu', kaže Šantić.
U europskoj zoni postoji ideja o kamati na dobit banaka, no taj prihod ne bi bio namjenjen proračunu nego bi postajao rezervni fond za krize, kaže Luka Brkić Ekonomski analitičar Damir Novotny objašnjava kako je neupitno da bi Vlada trebala limitirati zatezne kamate koje su previsoke. 'Država je tu sebična, jer je i sebi obračunavala tako visoke kamate. Vlada je u sukobu interesa jer ona visoke kamate koje joj odgovaraju koristi u nekim postupcima', dodaje.
'Vlada može sniziti kamate'
Kaže da je neupitno da se s visinom kamata nešto mora napraviti jer nema opravdanja za takvu visinu. 'Vlada ima ingerenciju i ona može djelovati na snižavanje kamata kredita. Država mora sklopiti dogovor s Narodnom bankom i bankarima i olakšati građanima. Postojeće kamate su općenito previsoke', kaže Novotny. Dodaje da proglašavanje osobnog bankrota neće biti od velike pomoći. 'Građanima mora biti jasno da nema općeg oprosta, dug se mora vratiti. Osobni bankrot mogao bi poslužiti samo u najrizičnijim situacijama', dodaje ekonomski analitičar.
Drugi vid situacije ponudio je ekonomski analitičar Luka Brkić, koji je prije svega upozorio da zaboravljamo na činjenicu da je u RH bankarski sektor potpuno privatiziran. 'Po tome, on se ponaša kao bilo koji drugi privatni poduzetnik. Da se on zauzima za socijalnu dimenziju svojeg poslovanja, zaista ne možemo očekivati, pogotovo ne u ovom našem kapitalizmu'. kaže Brkić.
>> Niske kamate ostaju san: RH će uvesti bankarski porez
>> 'Kamate će vjerojatno rasti kao i 2009. godine'
Naglašava da je ispravnije pitati zbog čega smo dopustili privatizaciju bankarstva, a ne zašto su kamate visoke. 'Istina jest da su kamate u Hrvatskoj veće nego one u Njemačkoj, Italiji i Austriji, no razlozi su za to političke prirode. Činjenica da će Hrvatska uskoro postati članica EU te gospodarska kriza koja je prisutna također utječu na visinu kamata', objašnjava. Naglašava da država ima mehanizme za snižavanje visine kamata, no pitanje je koja bi bila konačna cijena. 'To bi možda bio odljev kapitala', upozorava Brkić.
