BiH: Neki džemati i dalje ucjenjuju Islamsku zajednicu

Pojedini džemati, odnosno islamske vjerske zajednice, koji djeluju

Pročitajte i ovo Nestabilnosti Kurti: "Ekspanzionizam Srbije i Rusije je prijetnja Balkanu" poznat policiji Užas u Mostaru: Muškarac pucao u partnericu, preminula je u bolnici

u Bosni i Hercegovini zatražili su dodatno prijelazno razdoblje i preispitivanje odnosa službenih islamskih struktura prema njima.

Izet Hadžić, samozvani imam džemata u Ošvama kod Maglaja, tako je u pismu poglavarstvu IZ u BiH, o kojem je u utorak izvijestio medije, zatražio da se u dodatnom razdoblju analizira postojeće stanje uz zadržavanje dosadašnjih različitih načina prakticiranja islama te da se uspostavi "zajedničko koordinacijsko tijelo" koje bi tijekom iduće dvije godine pratilo rad džemata poput njegova i posredovalo u slučaju postojanja kakvih prijepora.

"Rješenje vidimo jedino kroz pregovore i direktnu suradnju i to je ono što želimo s braćom iz IZ. Prijetnje, represije i govor netrpeljivosti kategorički odbijamo, ma od koga dolazile, i na svaku uvredu ili laž sigurno nećemo ostati nijemi", naveo je u pismu Hadžić.

Samostalni džemati, ekvivalenti župe kod muslimana, za Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini postali su gorući problem nakon što je ocijenjeno kako su oni rasadišta širenja radikalne interpretacije islama, a nerijetko i središta za novačenje pripadnika radikalnih skupina pa i terorističke organizacije Islamska država.

Rijaset IZ u BiH odlučio je kako svi džemati, predvođeni samozvanim imamima, moraju prestati djelovati odnosno kako se moraju integrirati u zakonite vjerske strukture. Rok za to je istekao sa zadnjim danom veljače, no IZ u BiH još se nije službeno očitovala koliko se točno od 64 takva paradžemata odlučilo prikloniti njihovu zahtjevu. Zamjenik reisa Husein Smajić kazao je tek kako se na to odlučila "većina".

Džemat u selu Ošve očevidno nije među njima, a Izet Hadžić je u pismu naveo kako se on i njegovi vjernici smatraju sljedbenicima tzv. hanbelijskog mezheba, odnosno najradikalnije pravne škole u islamu.

Muslimani u BiH u načelu slijede školu najliberalnijeg, hanefijskog mezheba koji, među ostalim, zagovara tolerantan odnos prema nemuslimanima i otvorenost za različita stajališta i razmišljanja.

Hanbelijski mezheb, koji se smatra najkonzervativnijim u interpretiranju islama, najjače uporište ima u Saudijskoj Arabiji.

Djelovanje samostalnih džemata u BiH praksa je koja je tolerirana još od ratnog razdoblja kada je BiH postala stjecište zagovaratelja različitih interpretacija islama.

Bivši ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović u utorak je u intervjuu sarajevskom "Oslobođenju" kao izravnog krivca za nesmetano širenje radikalnog islamizma u toj zemlji, koji sada uzima danak, označio bivšeg reisa Mustafu Cerića. Ahmetović tvrdi kako je Cerić bio među onima su spriječili državu da pravodobno reagira i raspusti paralelne džemate, osumnjičene za pružanje potpore terorizmu.

"Na žalost, ranija upozorenja intelektualaca i državnih tijela vlasti nisu nailazila na razumijevanje kod bivšeg reisa, koji je čak javno kritizirao one koji su na ovaj problem ukazivali", izjavio je Ahmetović, sadašnji zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) u parlamentu BiH. Ahmetović tvrdi kako je osobno zagovarao odlučnu akciju protiv zajednica osumnjičenih kao uporišta terorizma, posebice nakon napada na veleposlanstvo SAD u Sarajevu kojega je 2011. počinio Mevlid Jašarević i za kojega se ispostavilo kako je bio pripadnik zajednice radikalnih islamista u Gornjoj Maoči kod Brčkog.

Za takvu akciju bio je i tadašnji glavni tužitelj BiH Milorad Barašin, ističe Ahmetović dodajući kako je sve zaustavljeno jer su uslijedile "zastrašujuće opstrukcije". Poručio je kako sada nema drugog izbora da država pomogne aktualnom reisu Huseinu Kavazoviću u nakani da raspusti parlalelne džemate i da provede proces deradikalizacije dijela muslimana. (Hina)