Besplatna pravna pomoć - kako dobiti pro bono odvjetnika

Socijalno ugrožene osobe i žrtve Domovinskog rata imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć u postupcima u kojima ostvaruju prava koja su povezana s njihovim položajem, primjerice kada je ugroženo pravo na rad, pravo na socijalnu zaštitu, pravo na stanovanje, pravo na mirovinu i sl.

tri vijesti o kojima se priča Večeras u Provjerenom Starijem bračnom paru iz okolice Koprivnice prijeti deložacija iz doma koji su gradili vlastitim rukama Hitne službe na terenu Dramatični prizori: Borba s poplavama na istoku Hrvatske IZ JERUZALEMA Dodik iz Izraela nakon raspisivanja tjeralice: Idućeg tjedna vraćam se u BiH

Hrvatska odvjetnička komora ne bavi se davanjem pravnih savjeta, no ako udovoljavate uvjetima, osigurat će vam odvjetnika koji će vas zastupati bez naknade.

Molbe za imenovanje punomoćnika za zastupanje bez prava na nagradu (pro bono odvjetnika) predaju se poštom na adresu Hrvatske odvjetničke komore, Koturaška 53/II, 10000 Zagreb ili se predaju na porti HOK-a srijedom od 10 do 14 sati.

Kako predati molbu za besplatnu pravnu pomoć?

Kako navode iz HOK-a, za dodjelu pro bono odvjetnika potrebno je predati vlastoručno potpisanu molbu za imenovanje punomoćnika za zastupanje bez prava na nagradu. U molbi je potrebno napisati za kakav se postupak traži punomoćnik, a ako se postupak već vodi, navesti zbog čega se vodi, pod kojim brojem i pred kojim tijelom te dostaviti presliku tužbe.

Molbi je potrebno priložiti i fotokopiju potvrde nadležne porezne uprave o imovnom stanju, fotokopiju potvrde o visini mjesečnih primanja, potvrde Zavoda za zapošljavanje o nezaposlenosti ili potvrde o redovnom školovanju, fotokopiju domovnice, ako se radi o postupku radi osporavanja odnosno utvrđivanja očinstva, treba dostaviti i fotokopiju rodnog lista maloljetnog djeteta.

Ako se radi samo o postupku radi uzdržavanja maloljetnog djeteta/djece, molbu podnosi zakonski zastupnik (navodeći ime i prezime djeteta i kakav postupak uzdržavanja želi pokrenuti: utvrđivanje, ovrhu, povišenje) te je potrebno priložiti u fotokopiji svoju domovnicu i rodni list djeteta.

Pritom treba imati na umu da podnošenje molbe HOK-u za imenovanje pro bono odvjetnika ne prekida protek rokova propisanih za podnošenje tužbi, žalbi ili drugih propisanih rokova.

Molbe se rješavaju prioritetno

Dopredsjednik HOK-a odvjetnik Mladen Klasić za DNEVNIK.hr naveo je da se molbe za ostvarivanje prava na pro bono odvjetnika rješavaju prioritetno i u najkraćem mogućem roku te da Komora takve zahtjeve zaprima svakodnevno.

"Potpunu molbu podobnu za rješavanje HOK rješava u prosjeku u vremenskom razdoblju od dva tjedna od dana zaprimanja molbe", dodao je Klasić.

Besplatna pravna pomoć djeci i žrtvama određenih kaznenih djela

Komora, doznajemo, nastavlja razvijati vlastiti sustav besplatne pravne pomoći. Sama je uvela u praksu da se i malodobnoj djeci u postupcima utvrđivanja, naplate ili povišenja zakonskog uzdržavanja imenuje pro bono odvjetnik, neovisno o novčanim primanjima roditelja s kojim dijete živi jer se radi o zaštiti prava maloljetne djece.

Također, imenuju i zastupnika bez prava na nagradu i žrtvama kaznenih djela kada se radi o kaznenim djelima npr. silovanja, spolnog uznemiravanja i sl., žrtvama trgovanja ljudima, maloljetnim žrtvama kaznenih djela, osobama s duševnim smetnjama.

Koje osobe ne mogu dobiti besplatnu pravnu pomoć?

Postoje iznimke u kojima HOK ne dodjeljuje pro bono odvjetnika.

"Primjerice, u kaznenim postupcima (u tim postupcima pravna pomoć okrivljeniku je osigurana imenovanjem besplatnog branitelja kojeg odredi sud), prekršajnim, ovršnim postupcima (ako se ne radi o ovršnom postupku prisilnog iseljenja, ovršnom postupku predaje djece, ovršnom postupku uvođenjem u posjed stana u kojem tražitelj besplatne pravne pomoći stanuje ili kuće i sl.)", navodi Klasić.

"Isto tako ni za postupke u kojima prema činjeničnom stanju utvrđenom na temelju dokumentacije koju podnositelj molbe prilaže molbi, proizlazi kako nije svrhovito imenovati punomoćnika za zastupanje bez prava na nagradu (primjerice, postupak je pravomoćno okončan ili se radi o postupku gdje se predmet povodom žalbe već nalazi na drugostupanjskom sudu, u kojem slučaju treba pričekati odluku drugostupanjskog suda ili na revizijskom ili Ustavnom sudu i sl.)". dodao je Klasić.

Primaju oko 800 molbi godišnje

Hrvatska odvjetnička komora u razdoblju od 2010. do 2020. zaprima otprilike 800 molbi godišnje. Taj broj varira od godine do godine, objašnjava Klasić.

"Možemo reći da je u prosjeku odobreno otprilike više od 650 molbi godišnje. Indikativan je podatak da taj broj u posljednje dvije godine opada", dodao je.

O imenovanju pro bono odvjetnika HOK donosi rješenje kojim se imenovani punomoćnik poziva da se prihvati dužnosti i da je savjesno vrši te se sva daljnja komunikacija u vezi sa zastupanjem odvija između imenovanog punomoćnika i podnositelja molbe, ističu u Komori.

Svi odvjetnici upisani u Imenik odvjetnika mogu biti imenovani

"Načelno svi odvjetnici upisani u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore obveznici su pružanja besplatne pravne pomoći, ali tek nakon što Hrvatska odvjetnička komora za svakog pojedinog tražitelja donese rješenje kojim određenog odvjetnika imenuje punomoćnikom za zastupanje bez prava na nagradu", objasnio je Klasić.

"Ako se u nekoj godini odobri npr. 750 molbi za besplatnu pravnu pomoć, onda u toj godini 750 odvjetnika bude imenovano punomoćnikom za zastupanje bez prava na nagradu. No moramo uzeti u obzir i da u toj konkretnoj godini besplatnu pravnu pomoć pružaju i odvjetnici koji su imenovani u prethodnim godinama jer sudski postupci u kojima su imenovani punomoćnikom za zastupanje bez prava na nagradu nisu još uvijek dovršeni, a jednako tako i veći broj odvjetnika pruža besplatnu pravnu pomoć temeljem odredbi Zakona, a prema rješenju nadležnog Ministarstva pravosuđa i uprave", dodaje.

Komora nema saznanja o broju na taj način imenovanih besplatnih punomoćnika, no navode da se radi o znatnom broju odvjetnika.

Plaća ih država

"Također, treba uzeti u obzir da se besplatna pravna pomoć pruža i osobama temeljem Zakona o azilu, Zakona o strancima, Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti i dr. Sve prije navedeno odnosi se na primjenu odredbe članka 21. Zakona o odvjetništvu", objasnio je Klasić.

"Trebamo uzeti u obzir da su odvjetnike za pružanje besplatne pravne pomoći imenovale i Službe za besplatnu pravnu pomoć koje su dijelovi upravnih tijela županija i Grada Zagreba, i to temeljem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Također valja istaknuti da pravna pomoć koja se pruža temeljem članka 21. Zakona o
odvjetništvu ustvari je pro bono pravna pomoć, što znači da je besplatna za tražitelja pravne pomoći, ali i za odvjetnika koji pruža pravnu pomoć jer za svoj rad ne dobiva nikakvu naknadu", navodi.

"Besplatna pravna pomoć koja se pruža temeljem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći i drugih propisa koji su navedeni također je besplatna za tražitelje, ali odvjetnik koji je imenovan besplatnim punomoćnikom ima pravo na nagradu za svoj rad od države, tj. plaćen je iz državnog proračuna, ali samo do visine koja je određena rješenjem o besplatnoj pravnoj pomoći, a što je uvijek znatno manje od nagrade za odvjetničku uslugu koja bi odvjetniku pripala prema odredbama Tarife od nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika", zaključuje Klasić.