Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Urednica vanjske politike Dnevnika Nove TV Ivana Petrović analizira kako Europska komisija gleda na sve što se u Hrvatskoj zbiva oko zakona o ograničenju europskog uhidbenog naloga te hrvatski odgovor na kritike iz Bruxellesa.


Europska komisija uopće ne ulazi u možebitnu različitost stavova hrvatske vladajuće koalicije, nju to ne zanima. Lex Perković, uostalom, i jest politička odluka hrvatske Vlade u kojoj su sudjelovali svi, bez obzira tko god sad što o tome govori.

Vezani članci Slika nije dostupna Tko je odgovoran za uvođenje sankcija Hrvatskoj? Slika nije dostupna 'Lex Perković' nije na dnevnom redu sutrašnjeg sastanka Europske komisije

Za Europsku komisiju Hrvatska je derogirala svoj ugovor o pristupanju i to je za nju ključno uporište u ovoj kritici koju upućuje Hrvatskoj.

>> U Bruxellesu ljutiti: Idući tjedan pred EK prijedlog mjera protiv Hrvatske

>> 'Neprimjereno je da službenici EU netočnim tvrdnjama prozivaju državu članicu'

Inače, premijer Milanović kaže da će on na sljedećoj sjednici Europskog vijeća potaknuti raspravu o tome da sve zemlje članice imaju jednaka prava što se tiče uhidbenog naloga, a ministrica Pusić, pak, kaže da se sve treba vratiti na staro, dakle da se Lex Perković treba povući, a da se potom može o tome u Europskom vijeću i raspravljati.

Bez obzira na sve to skupa, valja napomenuti da je Europska komisija imala itekako snažan zakonski mehanizam zaustaviti hrvatsko pristupanje nekoliko dana prije 1. srpnja, ali očito je stvar njezine političke odluke bila da to ne učini.

S druge strane, Vlada ne pokazuje nikakvu spremnost oko izmjene svog stava, Vlada jedino pokazuje drugi način komunikacije. Govor iz današnjeg priopćenja Ministarstva pravosuđa najblaže rečeno je krajnje nediplomatski prema zemljama članicama, prema europskim partnerima i prema gospođi Reding.

Europski uhidbeni nalog je kao pravni mehanizam donesen 2002. godine i nije slučajno Europska komisija tada odlučila da ga mogu ograničiti samo zemlje koje su u tom trenutku bile članice Europske unije, znajući da se svako buduće proširenje odnosi na postkomunističke zemlje, dakle na zemlje koje trebaju jačati vladavinu prava i svijest svojih društava o vlastitim totalitarnim prošlostima.

Tu je izuzeta jedino Češka, koja je u tom trenutku završavala pregovore i to stoga što je Češka početkom 90-ih godina vrlo uspješno provela lustraciju, što druge zemlje dijelom jesu, a dijelom nisu učinile, manje ili više uspješno.

To je više i malom djetetu jasno i ovo sve skupa će jako štetiti Hrvatskoj ukoliko se ne postigne jedno razumno rješenje, jedan politički konsenzus, ukoliko se famozni Lex Perković ne povuče. To naprosto tako stoji u pristupnom ugovoru, a pacta sunt servanda - ugovoreno se mora poštovati.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju