Urednica vanjske politike Dnevnika Nove TV Ivana Petrović analizira spor hrvatske Vlade s Europskom unijom oko odredbi zakona kojim se regulira primjena europskog uhidbenog naloga.


Danas je povjerenica Viviane Reding na jednoj tribini u belgijskom gradu Namuru jasno rekla kako je razočarana i kako je tužna zbog svega ovoga što Hrvatska izvodi. Ona je kazala da se ona osobno jako zalagala za Hrvatsku, da Hrvatska ne prođe kao Rumunjska i Bugarska, točnije da ne dobije monitoring za poglavlje pravosuđa nakon što već pristupi Europskoj uniji.

Vezani članci Slika nije dostupna Karamarko: Vlada je doživjela debakl, najbolje bi bilo da se povuče Slika nije dostupna Oporba se obrušila na Vladu: Hitno mijenjajte 'lex Perković'!

Ja samo podsjećam da je nama postpristupni monitoring još visio nad glavom na dan samog zaključenja pregovora 22.6. prije tri godine. Jednako tako, gospođa Reding je kazala da je Hrvatskoj vjerovala, ali da je Hrvatska sama unilateralno nekoliko dana prije pristupanja promijenila svoju poziciju.

>> FAZ o 'lex Perković': Kako Hrvatska odbija suočavanje s komunističkim zločinima

Na pitanje sprema li ona sankcije i hoće li to biti na sljedećem kolegiju povjerenika sljedeće srijede, kazala je samo da ne može to kazati te da je obveza Europske komisije da provjerava po pristupnom ugovoru drže li ga se novopridošle zemlje članice, u ovom slučaju Hrvatska, svega onoga na što su se svojim potpisom obvezale.

Rekla je da će to provjeriti svi povjerenici Europske komisije i jednako tako je kazala da Europska komisija ima ovlasti, u slučaju kršenja pristupnog ugovora, provesti odnosno dodijeliti zemlji članici sankcije. U tom trenutku se pozvala, jasno, i na riječi predsjednika Komisije Barrosa izrečene prije nekoliko dana u Strasbourgu u govoru o stanju Unije.

Još jednom ponavljam, Hrvatska nije zemlja kandidat, Hrvatska više nije zemlja pregovarač, Hrvatska je zemlja članica i svakako da će Europska komisija svojoj zemlji članici ponuditi put van. Samo je pitanje koliko vlada zemlje članice taj put prepoznaje i koliko ga je spremna prihvatiti.

Dosad je kažnjeno nekoliko članica EU, ali nijedna zbog kršenja pristupnog ugovora

Dosad je nekoliko zemalja članica EU kažnjeno, primjerice i značajnih zemalja članica, poput Švedske ili poput jedne Njemačke. Ona je također dala velik novac, ali su zemlje članice bile financijski kažnjavane isključivo zbog kašnjenja u provedbama direktiva Europske unije.

Što se tiče derogiranja pristupnog ugovora, za to niti jedna zemlja članica još nije bila kažnjena. Mađarska je bila na rubu te kazne. Naime, Viktor Orban je 12 puta mijenjao ustav i on je kroz više ustavnih kategorija zapravo derogirao pristupni ugovor između Mađarske i Europske unije. Bio je u tome vrlo uporan, no međutim kada je Europska komisija predmet Mađarske stavila na stol, tada se Viktor Orban povukao na stare pozicije tako da kazna u Mađarskoj nije bila provedena.

Inače, kod nas je začuđujuća zapravo ta upornost oko uhidbenog naloga. Sada u posljednje vrijeme, u zadnja tri tjedna, premijer, a i ministar pravosuđa govore o tome kako Slovenija i Češka nisu bile kažnjene, a da su one svoj uhidbeni nalog ograničile.

Između pristupnog ugovora Slovenije, Češke i svih zemalja koje su ušle u Uniju velikim proširenjem i pristupnog ugovora Hrvatske ima doista milijun, da se kolokvijalno izrazim, razlika. Tu je više supsidijarnih razlika, ponajprije.

Slučaj Češke i Slovenije različit je od slučaja Hrvatske

Češka i Slovenija jesu ograničile neograničenu primjenu uhidbenog naloga na razdoblje poslije 15. srpnja 2014., ali su to učinile već kao zemlja članica Unije. One su 2002. godine već bile završile pregovore, njihovi pristupni ugovori su bili gotovi. Europski uhidbeni nalog je usvojen te godine, a one su ga samo preuzele. On nije ustavna kategorija kod njih.

Hrvatska, s druge strane, uhidbeni nalog ima kao ustavnu kategoriju. Hrvatskoj je uhidbeni nalog bio mjerilo za zatvaranje poglavlja 23. Do tada niti jedna članica nije pregovarala po mjerilima. I ono što je najbitnije, Hrvatska je derogirala svoj pristupni ugovor nekoliko dana prije pristupanja.

Sve ovo daje nam zapravo pravo sumnjati izvodi li se sve ovo skupa zbog jednog predmeta, odnosno zbog agenata jugoslavenske tajne policije. Daje nam pravo pitati bi li Vlada ovako uporno postupala da je hipotetski uhidbeni nalog stigao za nekog kriminalca, koji je 1983. godine orobio banku u Njemačkoj ubivši pritom, recimo, dva službenika, a ne za agente tajne jugoslavenske policije koji su u ime države usmrtili u Njemačkoj sjekirom komercijalnog direktora Ine.

Tekst Frankfurter Allgemeine Zeitunga

Kada smo kod slučaja Đureković, Frankfurter Allgemeine Zeitung ovih dana donosi veliku priču u kojoj stoji da je u kolovozu grupa nepoznatih počinitelja provalila u stan gospođe Gisele Đureković, udovice Stjepana Đurekovića, starice od 82 godine.

U stanu ništa nije ukradeno, ali je obavljena prava premetačina i stoga odvjetnik gospođe Đureković, gospodin Davor Prtenjača za Frankfurter Allgemeine kaže da vjeruje da su ti ljudi tražili sve dokumente njemačkih sudova na koje ona kao udovica ima pravo uvida. No, nisu ih našli jer ti su dokumenti na sigurnom mjestu.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook