Akrap: Mjere populacijske politike daju rezultat

Ipak za preokret bi trebao jači angažman od lokalne zajednice do državne razine, uključujući i crkvu, izjavio je danas profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Anđelko Akrap upitan za komentar najnovijeg izvješća Državnog zavoda za statistiku o lanjskom prirodnom kretanju stanovništva u Hrvatskoj i većem broju živorođenih u odnosu prema 2008.

Pročitajte i ovo Crna statistika Rekordan broj umrlih od koronavirusa u Njemačkoj: ''Vjeruje se da je stvarna brojka puno viša'' Nove varijante Stručnjaci objasnili zašto nastaju mutacije: "Virusi su pametni stvorovi, ali nitko tko je primio cjepivo nije umro od COVID-a"

Akrap upozorava kako je u fertilnoj dobi zadnji brojniji naraštaj te se sljedećih godina - ako se ne donesu još radikalnije populacijske mjere - može očekivati znatniji pad nataliteta u Hrvatskoj. Podsjeća da je u Hrvatskoj od 1991. prisutan negativan prirodni prirast stanovništa, više umrlih od živorođenih, te da je od 1991. do 2009. više umrlo nego rođeno oko 140.000 osoba. Nestao je grad veličine Rijeke, upozorio je. Radi poticanja nataliteta na koji utječe više čimbenika, smatra Akrap, nužno je donijeti strategiju rješavanja stambenih problema mladih, a zatim - bilo bi potrebno eliminirati učinak rada na određeno vrijeme, koji je sve masovniji, pristupiti izgradnji infrastrukture, jaslica i vrtića te stimulirati otvaranje novih radnih mjesta za mlade.

Nejnegativnije u Sisačko-moslavačkoj županiji

Upozorava i na rad nedjeljom, koji - ako rade oba roditelja, budući da nedjeljom ne rade ni jaslice ni vrtići - ima svakako negativan učinak i na natalitet. 'Investicija u djecu dugoročna je investicija i nema dugoročnije investicije, ali ona na kraju pokazuje svu svoju isplativost', ističe Akrap i dodaje kako nijedna zemlja nije riješila demografske probleme s useljenicima. Osim toga, kako kaže, ne može se očekivati da se kad je riječ o natalitetu sve riješi na razni države. Lokalna zajednica može odigrati vrlo važnu ulogu, a kao primjer gdje su dodatne demografske mjere dale rezultat navodi Zagreb, koji je u posljednje dvije godine okrenuo negativni prirodni prirast u pozitivan trend. Lani je osim u gradu Zagrebu pozitivan prirodni prirast bio u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Međimurskoj županiji, a u svim ostalim županijama bio je negativan. Najveći negativni prirodni prirast bio je u Sisačko-moslovačkoj županiji i to minus 969.

Prijedloge o kresanju mjera populacijske politike, koje ponajprije imaju socijalno obilježje, kako neki predlažu, 'do boljih vremena', Akrap smatra katastrofalnim i štetnim. 'To bi bilo sasijecanje biološkog stabla i neodgovorno ponašanje prema budućnosti, dugoročno pogubno', ustvrdio je. Po njegovu mišljenju, da bi se postigao pozitivan trend prirodnog prirasta stanovništva, u Hrvatskoj bi se na godinu trebalo roditi oko 60 tisuća djece. U posljednjih deset godina u Hrvatskoj je najmanje djece rođeno 2003. - 39.668, a najviše 2009. - 44.577 djece. Akrap kaže da najrazvijenije europske zemlje imaju najbolju demografsku sliku jer zaposlena žena može uskladiti posao i obiteljski život. Nasuprot tome, istočnoeuropske zemlje imaju najlošiju demografsku sliku, izjavio je. (Hina)