'Unatoč pritisku međunarodne zajednice, napredak u progonu zločina počinjenih tijekom rata 1991.-1995. i dalje je spor. Mnogi zločini koje su navodno počinili pripadnici Hrvatske vojske i policijskih snaga nisu riješeni', navodi se u izvješću u kojem se dodaje da je predsjednik države Ivo Josipović uložio neke političke napore da se zemlja suoči sa svojom ratnom prošlošću. 'Unatoč tome, vlasti i pravosuđe nisu poduzeli ciljane akcije radi rješavanja pitanja ratnih zločina', navodi se u izviješću.
Amnesty International u svom godišnjem izvješću o ljudskim pravima u svijetu, napisanom na 432 stranice, Hrvatskoj posvećuje nešto manje od tri stranice. Izviješće pokriva razdoblje od siječnja do prosinca 2010. godine. U izviješću se navodi kako su kapaciteti hrvatskog pravosuđa za progon ratnih zločinaca mali i da se prosječno godišnje 'dovrši manje od 18 predmeta'. 'Stotine slučajeva posebno onih u kojima su žrtve hrvatski Srbi i onih u kojima su navodni počinitelji pripadnici Hrvatske vojske i policije ostaju neriješeni', dodaje se.
'Nedostaje političke volje'
U izvješću se navodi da se ratni zločini sude temeljem zakonodavstva iz 1993. koje nije usklađeno s međunarodnim standardima i rezultat kojeg je nekažnjavanje mnogih zločina koji nisu tim zakonodavstvom ni predviđeni. Amnesty navodi da se nastavljaju i pritisci na svjedoke u sudnicama a da su mjere za njihovu zaštitu kao i zaštitu žrtava nedostatne, osim u četiri hrvatska suda. Ratnim žrtvama, navodi se, nije omogućeno ostvarivanje prava na odštetu. U izviješću se navodi da se u praksi ne provode zakoni usvojeni 2003. u cilju lakšeg progona ratnih zločina, kao i da u velikoj mjeri nedostaje političke volje za provedbu reforme pravosuđa i bavljenje pitanjem nekažnjavanja zločina.
U izviješću se navodi da i dalje postoje 'kontroverze oko hrvatske spremnosti na suradnju s uredom haaškog tužitelja'
Glavašu i Norcu ublažene presude
Amnesty ocjenjuje da je Vrhovni sud u slučajevima Glavaš i Norac suprotno međunarodnim standardima uvažio neke olakotne okolnosti i ublažio presude te navodi kako je to u slučaju Branimira Glavaša bila pripadnost Hrvatskoj vojsci.
U izviješću se navodi da i dalje postoje 'kontroverze oko hrvatske spremnosti na suradnju s uredom haaškog tužitelja'.
U pogledu slobode okupljanja Amnesty bilježi slučaj Varšavske ulice kada je na mirnim prosvjedima prošle godine privedeno najmanje 140 osoba koji su prosvjedovali protiv korištenja javnih površina u privatne svrhe.
Amnesty ocjenjuje da su pripadnici romske manjine izloženi diskriminaciji na području ekonomskih i scijalnih prava, uključujući obrazovanja, zapošljavanja i stanovanja te da su mjere koje vlasti poduzimaju nedostatne, a što se tiče hrvatskih Srba navode se problemi oko povratka izbjeglica u Hrvatsku. Izvješće bilježi i slučaj napada na dvojicu sudionika prošlogodišnjeg Zagreb Pridea. (Hina)
