Kriza u Agrokoru najznačajniji je događaj ove godine na domaćoj gospodarskoj, ali i političkoj sceni jer je mogućnost stečaja najveće privatne kompanije u Hrvatskoj zaprijetila urušavanjem poslovanja brojnih malih, ali i velikih tvrtki, poljoprivrednih proizvođača, gubicima radnih mjesta...

Galerija


Kriza u Agrokoru zaljuljala je i Vladu jer se raspala koalicija između HDZ-a i Mosta, a nova je vladajuća koalicija na manje čvrstim temeljima nego što je bila prethodna.

Vezani članci Ivica Todorić (Foto: Robert Anic/PIXSELL) Bivšem šefu Agrokora Ivici Todoriću odbijen zahtjev za žalbu protiv izručenja Izglasana nagodba za Agrokor (Foto: Igor Soban/PIXSELL) Izglasana nagodba o Agrokoru, Peruško: "Hvala svima, ovih zadnjih dana nije se puno spavalo", Plenković zahvalio Dalić

Agrokor kakav smo dosad poznavali danas prestaje postojati jer privremena uprava objavljuje kako će ubuduće izgledati rad tvrtke koja utječe na gospodarski rast ili pad države s 0,5 posto.

Korijeni krize Agrokora zasigurno su niknuli prije više godina, no kako je taj koncern bio vrlo zatvoren za javnost, prve naznake problema pojavile su se u javnosti tek početkom ove godine.

Kronologiju događaja od početka ove godine do listopada možete pročitati OVDJE, a u nastavku vam donosimo pregled najvažnijih događaja u protekla dva mjeseca:

Tedeschi o krizi

4. listopada - "Kriza u Agrokoru najveća je društvena kriza od rata 1991. i izuzetno je kompleksna", ocijenio je vlasnik i predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi, pojasnivši kako nije riječ samo o ekonomskoj i krizi upravljanja, nego i o krizi morala i etike, razumijevanja funkcioniranja javne uprave, privatne kompanije i društva u cijelosti.

Gubitak najznačajnijih Agrokorovih tvrtki 3,2 milijarde kuna

5. listopada - Izvješća revizije o poslovanju u 2016. godini, koje je izradio PwC, pokazala su da je ukupan gubitak najznačajnijih Agrokorovih tvrtki bio 3,2 milijarde kuna. Pritom je u maloprodajnom dijelu Agrokora (Konzum, Tisak) ostvaren gubitak od 2,2 milijarde kuna, u poljoprivredi - Belju, PIK-u Vinkovci i Vupiku - od 300 milijuna kuna, a u prehrani, koja obuhvaća Ledo, Jamnicu, Zvijezdu i PIK Vrbovec, 700 milijuna kuna.

Izvanredni povjerenik Ramljak ocijenio je da bi Agrokor danas bio pred stečajem da nije donesen lex Agrokor, no poručio je da su operativni rezultati Agrokorovih kompanija u prvih devet ovogodišnjih mjeseci dobra osnova za pregovore s vjerovnicima o sklapanju nagodbe te je uvjeren da će do nje doći.

Koji dan kasnije Ivica Todorić objavio je na svom blogu da prezentacija revidiranih financijskih izvješća za 2016. parcijalno prikazuje podatke: "To se odnosi i na revidirane podatke i na čitav niz spinova u medijima, koji su, naravno, u funkciji pritiska na dionike."

Vladin dug?

Potpredsjednik Uprave Sberbanka Maksim Poletajev u intervjuu za Interfax kazao je da je dug Agrokora prema toj banci sada dug hrvatske države: "S obzirom na to da je Hrvatska nacionalizirala Agrokor, to je sada Vladin dug. Hrvatska bi trebala pretvoriti dug u državne obveznice i isplatiti nas."

Premijer Plenković odbacio je koji dan kasnije tezu o nacionalizaciji Agrokora i poručio da je Sberbank jedan od bitnih vjerovnika koji je imao i prilike i mogućnosti "da kaže sve što želi u ovom proces i da u njemu sudjeluje".

"Otklanjam tezu o nacionalizaciji. Nacionalizacija je nešto drugo. Ovo je zakon koji omogućava izvanrednu upravu u ograničenu vremenskom razdoblju", rekao je Plenković.

No tezu o nacionalizaciji ponovio je istu večer Ivica Todorić, koji je poručio da je Vlada nacionalizirala privatnu tvrtku i da je on, "kao njezin vlasnik, spriječen u ostvarivanju bilo kakvih vlasničkih prava". Smatra i da je to učinjeno temeljem neustavnog i protupravnog zakona.

"Kada je Vlada počela provoditi ciljani medijski linč nada mnom i Agrokorom, koncern je doveden u poziciju da mora ići u restrukturiranje", poručio je Todorić. Dodao je i kako su otpočeli restrukturiranje, no da su donošenjem lex Agrokora spriječeni u tome i da im je oduzeto pravo da sami restrukturiraju vlastitu kompaniju.

Objavljeno revidirano financijsko izvješće

Objavljeno je revidirano financijsko izvješće prema kojemu je konsolidirani gubitak Agrokor Grupe za 2016. iznosio 11,04 milijardi kuna, ukupne obveze bile su 56,28 milijardi, a gubitak iznad vrijednosti kapitala 14,5 milijardi.

U izvješću se navodi i kako je PwC, koji je sastavio izvješće, obavijestio izvanrednu upravu o računovodstvenim nepravilnostima "koje mogu ukazivati na potencijalne protuzakonite radnje".

Među ostalim, neprikazano je ili krivo iskazano 3,9 milijardi kuna obveza po kreditima, 2,3 milijarde operativnih i financijskih troškova od 2010. do 2015. te 2,1 milijardu kuna krivo prikazanog novca i novčanih ekvivalenata. Utvrđeno je i da ranije nisu iskazani dani krediti i potraživanja u iznosu od 2 milijarde kuna, stoji u revidiranom financijskom izvješću.

Zbog tih nepravilnosti izvanredni povjerenik Ante Ramljak podnio je kaznenu prijavu.

Vlada je priopćila kako izvješća ukazuju na nepravilnosti i nezakonitosti te kako od izvanrednog povjerenika očekuje da poduzme sve zakonom propisane radnje kako bi se utvrdila odgovornost. U priopćenju se navodi i da Vlada "očekuje da nadležne institucije svoj posao obave savjesno, odgovorno i u primjerenim rokovima".

Ivica Todorić poručio je, pak, da je laž da je išta u Agrokoru skrivano. Poručio je, također, da će DORH-u kazneno prijaviti Ramljaka: "Imam saznanja da je izvanredni povjerenik, uz potporu Vlade, čovjek izvan zakona. Isto tako ću prijaviti ljude iz Agrokora koji su u koncernu napravili ogromnu štetu radi vlastitih interesa". Smatra da su ti ljudi to činili da bi "Agrokor doveli u probleme i nakon toga zajedno sa ostalim ljudima iz organizacije sebi pribavili nepripadajuću materijalnu korist".

Čelnik Mosta Božo Petrov poručio je, pak, kako "nema jednog žrtvenog jarca" te da ako su HNB, Porezna uprava, Ministarstvo financija i svi političari šutili deset godina, onda se može govoriti jedino o prikrivenom, organiziranom, kriminalnom pothvatu.

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić pozvao je, pak, premijera Plenkovića da odgovori javnosti tko je lagao – njegov ministar financija Z. Marić ili izvanredni povjerenik Ramljak? Pozvao je premijera i da odgovori tko je pisao lex Agrokor i što su predstavnici strvinarskog fonda Knighthead radili u Vladi prije pisanja tog zakona, te stoji li Knighthead iza tog zakona.

Bernardić je postavio i pitanje kako je svih ovih godina bilo moguće kroz knjige prikazati takav gubitak, te zaključio kako Todorić u tom poslu nije bio sam, kako su mu mnogi pomagali te stoga očekuje da se utvrdi odgovornost.

Todorić: "Sve pozajmice utrošene su zakonski"

10. listopada - Ivica Todorić je na svom blogu poručio kako su sve osobne pozajmice koje mu je Agrokor odobrio utrošene zakonski i transparentno: "Da me Vlada neustavnim lex Agrokorom nije onemogućila u restrukturiranju i vođenju koncerna, sve bi se obveze podmirile iz stvorene vrijednosti moje kompanije... Činjenica je i da u cijelom izvješću izvanredne uprave postoje sporne stavke u računovodstvenim i revizorskim standardima, o čemu ću, nakon dubinske analize, dati svoj cjeloviti osvrt".

Potpredsjednica Vlade Martina Dalić poručila je, pak, kako je protiv Todorića podnijela privatnu tužbu za klevetu, "s obzirom na sve ogromne laži" koje je Todorić iznosio prema njoj. Time će se ubuduće baviti odvjetnici, kazala je.

Ministar financija Z. Marić istaknuo je, pak, komentirajući revizorsko izvješće o Agrokoru, da kriza u tom koncernu nije imala većeg utjecaja na hrvatsko gospodarstvo, da je potvrđeno da nije bilo poreznog duga od šest milijardi kuna o kojem se svojedobno govorilo te da je kredit koji je HBOR dao Agrokoru jedan od rijetkih koji ima instrument osiguranja.

A dobavljači Agrokora poručili su da neće prihvatiti eventualne otpise dugova veće od 15 posto. "Dobavljači su ključni za funkcioniranje Agrokora jer bez njihove redovite opskrbe koncern neće izdržati do nagodbe, što znači da nitko neće vratiti svoj novac“, kazali su iz Koordinacije proizvođača i dobavljača.

Osnovano istražno povjerenstvo

11. listopada - Hrvatski je sabor sa 113 glasova "za" osnovao Istražno povjerenstvo za Agrokor kojemu je predsjednik Orsat Miljenić (SDP), a povjerenstvo bi svoj posao trebalo završiti u roku od šest mjeseci. Miljenić je kazao da bi volio da povjerenstvo počne s radom ispitivanjem Ivice Todorića jer je on “jedina konstanta od početka do kraja”.

Todorić je na svom blogu pozdravio osnivanje povjerenstva ocijenivši da će ono rasvijetliti sve okolnosti i uloge pojedinaca, politike i ulogu HNB-a te ostalih aktera.

Todorić je, također, poručio premijeru Plenkoviću kako je, ako nije znao za sastanke Ramljaka s predstavnicima fonda Knighthead prije donošenja lex Agrokora, bio ili naivan ili prevaren, te ustvrdio da je to znala potpredsjednica Vlade Dalić. Plenkoviću je, također, poručio: "Nemojte sudjelovati u ovom zločinačkom poslu, ti su ljudi izvan zakona. Ti ljudi obmanjuju institucije pravne države i vladajuću većinu".

Premijer Plenković kazao je, pak, kako nije znao da se Ramljak sastajao s predstavnicima Knightheada, kako je nebitna mistifikacija sastanaka tko je s kime bio i razgovarao u vezi Agrokora te da nitko od strane Vlada ne bi činio bilo što što bi moglo pridonijeti panici na financijskim tržištima.

Most je istoga dana prozvao pet ključnih institucija – DORH, HNB, Hanfu, HBOR i Poreznu upravu. "S Ivicom Todorićem će se baviti DORH, ali nas interesira gdje je odgovornost ključnih institucija, zbog čijeg smo nečinjenja, nerada i nedogovornosti danas tu gdje jesmo", kazao je predsjednik Mosta Božo Petrov.

"Pregovori bi mogli potrajati"

12. listopada – Agencija Moody's objavila je kako kreditori Agrokora mogu u prosjeku računati na povrat nekih 35 do 65 posto potraživanja, ali bliže donjoj granici tog raspona. Kada Agrokor objavi ukupan iznos potraživanja, uprava će poraditi na prijedlogu nagodbe kreditora, uključujući domaće i inozemne banke te vlasnike obveznica i dobavljače, napominje Moody's. "Budući da su mnogi kreditori već podnijeli tužbe protiv Agrokora u nekoliko zemalja, pregovori o takvoj nagodbi mogli bi potrajati", smatra Moody's.

Policija u Kulmerovim dvorima

16. listopada - Policija je rano ujutro ušla u Kulmerove dvore u vlasništvu Ivice Todorića i izvijestila da je u izvidima vezanima uz navodne nezakonitosti u Agrokoru uhićeno 12 osumnjičenih osoba, osim Ivice Todorića te njegovih sinova Ante i Ivana koji nisu u Hrvatskoj.

Osumnjičeni su Alojzije Pandžić, Damir Kuštrak, Hrvoje Balent, Ivica Crnjac, Olivio Discordia, Marijan Alagušić, Sanja Hrstić, Mislav Galić, Tomislav Lučić, Piruška Canjuga, Ljerka Puljić i Ivica Sertić. Svi su bili članovi uprave ili nadzornog odbora u Agrokoru, dok su Discordia i Hrstić zaposlenici revizorske kuće Baker Tilly koja je radila revizorska izvješća za Agrokor.

Premijer Plenković izjavio je da neće komentirati proces koji vode policija i DORH te da se Vlada u zadnjih deset mjeseci ponašala odgovorno te poručio kako bi za državu bilo zdravo i higijenski da se ta priča odmrsi do kraja.

Predsjednik SDP-a Bernardić izrazio je nadu da se DORH neće zaustaviti samo na uhićenjima članova Uprave nego da će "proširiti istragu i na institucije i političare koji su pomogli Todoriću u stvaranju Agrokorovog balona koji je preplavio cijelu Hrvatsku".

Ivica Todorić je, pak, na svom blogu ocijenio da je riječ o političkom procesu, ali da će biti dostupan institucijama pravne države i saborskom istražnom povjerenstvu.

Osumnjičeni negiraju krivnju

17. listopada - Tijekom dana ispitano je 12 osumnjičenika u slučaju Agrokor u Županijskom državnom odvjetništvu, a prema riječima njihovih odvetnika, svi su negirali krivnju. Protiv osumnjičenih u slučaju Agrokor policija je podnijela kaznenu prijavu zbog zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, krivotvorenja službene isprave i povrede obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga.

DORH traži istražni zatvor

18. listopada – DORH je zatražio istražni zatvor za svih 15 osumnjičenih u slučaju Agrokor zbog opasnosti da bi na slobodi mogli ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke, vještake i sudionike postupka. DORH Todorića sumnjiči radi pribavljanja protupravne imovinske koristi, odnosno da je u financijskim izvještajima Agrokora poslovanje i financijski položaj tvrtke prikazao uspješnijim od stvarnog rezultata. Bivši čelnici kompanije, ali i suradnici iz revizorske kuće, pritom su mu navodno omogućili prikazivanje pozitivnih poslovnih rezultata.

Premijer Plenković poručio je, pak, da "ukoliko se donese pravni stav da nema prostora za rad Istražnog povjerenstva o Agrokoru temeljem stavka 4. Zakona o istražnim povjerenstvima, onda ono ovakvo ne bi moglo raditi. Ali to ne znači da neko drugo tijelo u Hrvatskom saboru ne bi moglo raspravljati na temu Agrokora".

Plenković je istaknuo i da nije bilo odluke vlasnika Agrokora i njegove tadašnje uprave da se aktivira lex Agrokor, Trgovački sud ne bi mogao pokrenuti postupak izvanredne uprave.

"Napravili smo zakonski okvir, a ključni voljni moment bio je na samoj kompaniji jer je očito postojala svijest u kakvim okolnostima se ona nalazi", rekao je Plenković.

Navečer je, pak, sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda Zoran Luburić odredio istražni zatvor Ivici Todoriću, dok će se ostalih 14 osumnjičenih braniti sa slobode.

Ivica Todorić ocijenio je na blogu da je pravna država, odbacivši zahtjev da se Agrokorovim menadžerima odredi istražni zatvor, stala na kraj političkoj samovolji, te poručio da će se boriti za istinu i razotkrivanje "političke kampanje".

HBOR o odobrenim kreditima

19. listopada - Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) izvijestila je da je od 2006. do 2016. društvima iz Agrokor Grupe odobrila 25 kredita u iznosu od 903,6 milijuna kuna, od čega je otplaćeno 9 kredita. Aktivnih je 16 kredita, koji su odobreni u iznosu od 658,6 milijuna kuna, od čega je dio iznosa također otplaćen, a stupanjem lex Agrokora na snagu preostale obveze proglašene su dospjelima.

Predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je za posjeta Moskvi kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna. "To je korporativno pitanje i riječ je, naravno, o funkcioniranju tržišnog gospodarstva, ali okolnosti su takve", rekla je predsjednica.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je, pak, da ponašanje hrvatske Vlade u slučaju Agrokora narušava prava kreditora.

Ruski list Kommersant piše kako su Gref i hrvatski državni tužitelj Dinko Cvitan pristustvovali susretu Kolinde Grabar-Kitarović i ruskog predsjednika Vladimira Putina u Sočiju.

Gref je, prema pisanju Kommersanta, objasnio liderima dviju zemalja poziciju Sberbanke u sporu s Agrokorom, a o tome je novinare izvijestio Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov: "Sberbank će štititi svoje interese. Naravno, ruska će država u tome podupirati naše kompanije“.

Ante Todorić vratio se u Hrvatsku

20. listopada - Ante Todorić vratio se iz inozemstva u Hrvatsku i iznio u državnom odvjetništvu obranu od sumnji da je zajedno s ostalim osumnjičenicima u slučaju Agrokor svom ocu Ivici omogućio pribavljanje više od milijardu kuna nepripadne dobiti. "Porekao sam sve što mi se stavlja na teret. Istraga je u tijeku, nemam dalje komentara", rekao je stariji sin Ivice Todorića.

Raspisana tjeralica za Ivicom Todorićem

21. listopada - Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo raspisalo je tjeralicu za Ivicom Todorićem protiv kojeg je određen istražni zatvor, a nedostupan je hrvatskom pravosuđu.

Dan kasnije Ivica Todorić je na svom blogu poručio kako će se vratiti u Hrvatsku čim prikupi relevantne dokaze kako bi se "suprotstavio zajedničkom zločinačkom pothvatu dijela političkih elita i njihovih pomoćnika".

Ivan Todorić u DORH-u

23. listopada - Ivan Todorić, mlađi sin Ivice, iznio je kratku obranu u DORH-u, ali nije odgovarao na pitanja, kazala je njegova odvjetnica. Dodala je da je ranije bio službeno odsutan u Americi i Švicarskoj te da mu se na teret stavljaju identična kaznena djela kao i svima ostalima.

"Prerano govoriti o budućnosti"

25. listopada - Premijer Plenković izjavio je kako je još prerano govoriti kako će u budućnosti izgledati i funkcionirati Agrokor: "Važno je da se dođe do cjelovitog rješenja. Interes Vlade i države i svih aktera je ostanak radnih mjesta i funkcioniranje društava koja rade u okviru koncerna Agrokor. To su dva temeljna cilja. Naravno da oko te varijante hoće li buduće funkcioniranje kompanije biti cjelovito ili će biti parcijalno treba vidjeti još nekoliko tjedana i mjeseci kako će izgledati konačna nagodba".

Vlada ne smije smijeniti Ramljaka?

26. listopada - Jutarnji list objavio je da Vlada ne smije smijeniti Antu Ramljaka kao izvanrednog povjerenika ili glavnog savjetnika u procesu lex Agrokor, jer će se to smatrati povredom Ugovora o kreditiranju. Kako navodi taj list, roll-up kredit, potpisan 8. lipnja između Agrokora, zajmodavaca i agenta kredita, sadrži niz odredbi koje tim kreditorima daju pune ovlasti u upravljanju procesom lex Agrokor.

Oporbeni zastupnici HSS-ov Krešo Beljak i SDP-ov Orsat Miljenić žestoko su reagirali na tu objavu. Beljak je HDZ nazvao "grobarima i veleizdajicama", a Miljenić ocijenio kako je "nezamislivo da bi se netko usudio potpisati tako nešto".

"Za taj ugovor nisam znala... Mislim da je ovo upravo jedno od pitanja kojima bi se trebalo pozabaviti saborsko povjerenstvo", rekla je, pak, predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović.

Izvanredni povjerenik Ramljak objasnio je da ga se može smijeniti u bilo kojem trenutku te da odredba ugovora prema kojoj se za odobrenje plana financijskog restrukturiranja koncerna traži pisano odobrenje kreditora nema nikakve veze s nagodbom s vjerovnicima.

Premijer Plenković poručio je, pak, kako je zakon o izvanrednoj upravi onaj pravni propis koji regulira prava i nadležnosti Vlade i institucija te da nikakav ugovor ne može derogirati prava koja ima Vlada temeljem tog ugovora.

O izjavi predsjednice Grabar Kitarović kako nije znala za roll-up ugovor, premijer je kazao: "Ako je točno ovo što izjavljuje, čini mi se da nije dobro upućena u dosjee. Mi smo joj dali jedan kvalitetan i ekstezivan briefing prije odlaska u Moskvu. Čini mi se da je dobila cjelovitu informaciju, sve što je relevantno za rješavanje krize u Agrokoru. Mi se nalazimo u svojevrsnom hibridnom medijskom ratu u kojem sudjeluje mnogo aktera".

Ivica Todorić je, pak, u svom blogu pozvao premijera Plenkovića, potpredsjednicu Vlade Dalić i izvanrednog povjerenika Ramljaka da objave ugovor o zalogu Agrokorove imovine trustu Madison Pacific ltd iz Hong Konga.

Istoga dana izvanredna uprava Agrokora izvijestila je dobavljače koncerna o 33 zajmodavaca koji su 8. lipnja potpisali Ugovor o najstarijem kreditu od 1,06 milijardi eura. Riječ je o roll-up kreditu, potpisanom između Agrokora, zajmodavaca i agenta kredita (Madison Pacific ltd iz Hong Konga), koji je odobren na 15 mjeseci, uz 4 posto godišnje kamate koja se pripisuje glavnici ili 3,8 posto u gotovini, plativo jednom godišnje.

Ključni kreditori su investicijski fondovi Knighthead Capital Management, koji je sudjelovao u roll-up financiranju s 200 milijuna eura ili 20,83 posto, potom VTB banka, sa 181,49 milijuna eura ili 18,91 posto, Zagrebačka banka, 180 milijuna eura ili 18,75 posto, Monarch, sa 110,8 milijuna eura ili 11,54 posto...

Predsjednik SDP-a Bernardić izjavio je, pak, da u saborsku proceduru upućuju prijedlog za opoziv Vlade, zbog, kako je rekao, upetljanosti u 'ortačku aferu' Agrokor. "U svakoj normalnoj, civiliziranoj, europskoj, modernoj, demokratskoj zemlji premijer bi sam dao ostavku", kazao je Bernardić.

"Još strašniji ugovor"

27. listopada - Ivica Todorić je na svom blogu prozvao Vladu i izvanrednog povjerenika Ramljaka da na sve načine pokušavaju umanjiti štetu nastalu objavljivanjem ugovora o roll-upu te da nisu pokazali "još strašniji ugovor o garanciji i zalogu Trustu Madison Pacific Ltd. iz Hong Konga u kojem se skriva sva veličina ove neviđene pljačke".

Todorić je poručio i da se pravni savjetnik Agrokora Tin Dolički nalazi u neviđenom sukobu interesa te postavio pitanje čije je interese Dolički štitio kada je pisao zaštitne klauzule u ugovoru o roll-up kreditu, Agrokorove ili njegova najpovlaštenijeg vjerovnika Knightheada fonda, za koji je Dolički radio do preuzimanja posla u Agrokoru.

Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk kazao je, pak, da SDP-ov zahtjev za opoziv Vlade ima za cilj dovesti premijera Plenkovića u Sabor da odgovori na pitanja o aferi Agrokor. Kazao je i da su zahtjev, uz SDP, potpisali i predstavnici većine oporbenih stranaka te da prijedlog u proceduru upućuju s 31 potpisom zastupnika.

Promijenjena retorika?

30. listopada – Premijer Plenković izjavio je kako je njegov dojam ne samo da je veliki broj političkih aktera u vezi Agrokora promijenio retoriku za 180 stupnjeva, nego i da cijela javnost pati od kolektivne amnezije: "Imali ste pjesmicu koja je trajala punih pet mjeseci koju su pjevali SDP i Most, da HDZ i Vlada štite gospodina Todorića. To je bio šlager od travnja do rujna. Najedanput, u rujnu sasvim druga pjesma. Postaju praktično glasnogovornici gospodina Todorića. To je interesantno, to je jedan fenomen".

Izvanredna uprava u Agrokoru predstavila je, pak, plan održivosti, prema kojemu će maloprodaja u sastavu koncerna biti podvrgnuta značajnom restrukturiranju, sektor prehrane će nastaviti rasti i optimizirati EBITDA-u, poljoprivreda će realizirati prinose iz prošlih kapitalnih investicija, dok će imovina Agrokor Portfolio Holdingsa (APH) biti rasprodana, a zaposlenici Agrokora d.d. premješteni u osnovne djelatnosti.

Takav plan omogućit će dugoročni opstanak većine Agrokorovih kompanija te unaprjeđenje profitabilnosti i ostalih ključnih poslovnih pokazatelja u svim poslovnim segmentima, što će osigurati i očuvanje razine zaposlenosti i daljnji pozitivan utjecaj na ukupno gospodarstvo Hrvatske i regije u kojoj Agrokor posluje, poručila je izvanredna uprava.

Ministar financija Z. Marić ocijenio je da je plan održivosti za Agrokor ključni korak u financijskom i poslovnom restrukturiranju Agrokora i njegovih kompanija: "Teško je išta garantirati, ali Vlada je od početka vrlo jasno komunicirala da cijelu problematiku i cijeli ovaj proces vodi u smjeru da ne bude nikakav teret za porezne obveznike. Dakle, Vlada očekuje da ni trošak financijskih restrukturiranja, niti otplate kredita, niti bilo koji drugi trošak vezan za Agrokor neće pasti na teret poreznih obveznika".

Ivica Todorić je, pak, na svom blogu poručio kako u planu održivosti tog koncerna nema ničega osim demagogije i pogodovanja interesnim grupama, najavljujući kaznenu prijavu protiv odgovornih za kriminal u Agrokoru "koji dobiva zastrašujuću dimenziju".

A iz Agrokora je priopćeno da je izvanredna uprava na sjednici Privremenog vjerovničkog vijeća dobila odobrenje za provođenje ugovora o kupoprodaji Ville Castello u Medveji slovačkom investitoru za 8,12 milijuna eura. To je još jedan korak u prodaji bivšeg "Todorićevog carstva".

U studenom se pokazalo da su dugovi Agrokora vjerovnicima i dobavljačima dosegnuli 58 milijardi kuna, u Londonu je uhićen, pa pušten na slobodu Ivica Todorić, koji se usprotivio izručenju Hrvatskoj, dok je saborsko Istražno povjerenstvo počelo, a ubrzo i prestalo s radom.

Mesić svjedoči pred povjerenstvom

3. studenoga - Na prvoj radnoj sjednici Istražnog povjerenstva za Agrokor svjedočio je predsjednik prve hrvatske vlade Stjepan Mesić, koji je kazao da ne vjeruje da će povjerenstvo rasvijetliti istinu o ekspanziji Agrokora.

Mostov član povjerenstva Nikola Grmoja ustvrdio je, pak, kako je Mesićevo svjedočenje bilo korisno: "On je priznao da je predlagao Antu Todorića (oca Ivice) za ministra financija. Ne predlažete nekog ako baš s njim niste dobri".

Predsjednik povjerenstva SDP-ovac Orsat Miljenić kazao je kako Agrokor nije mogao nastati bez političkih veza s HDZ-om koji se tada nalazio na vlasti: "Neosporno je gdje su se donosile odluke, svjedok nam je to potvrdio s imenima. Bio je to korak u rasvjetljavanju svega".

Ramljak tuži Bernardića

4. studenoga - Izvanredni povjerenik za Agrokor Ramljak rekao je da je u građanskom postupku tužio predsjednika SDP-a Bernardića jer iznosi neistine o njemu i nizu ljudi vezanih uz Agrokor te da upornim ponavljanjem neistinitih konstrukcija nanosi ozbiljnu štetu postupku izvanredne uprave.

Bernardić je odgovorio da ga tužba Ramljaka neće omesti u rasvjetljavanju istine oko Agrokora te ga opet optužio za netransparentnost i pogodovanje lešinarskim fondovima.

Svjedoči Manolić

7. studenoga - Predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović rekla je da Istražno povjerenstvo treba pomoći u rasvjetljavanju slučaja Agrokor, pa i po cijenu promjene zakona: "Želim da sve bude transparentno, da javnost zna istinu". Svjesna je, kazala je, da kod Istražnog povjerenstva postoje zakonska ograničenja, "međutim, mislim da je uvijek fleksibilnost potrebna i da se mogu mijenjati i zakoni kada je interes javnosti takav".

A nekadašnji predsjednik vlade Josip Manolić izjavio je, nakon svjedočenja pred povjerenstvom, kako smatra da je stanje u tom koncernu posljedica kriminalnog čina, što treba raščistiti argumentirano i korektno.

Kazao je, također, da su, kada je Franjo Gregurić postao predsjednik vlade, 'otvorena vrata privatizaciji bez kontrole'. Dodao je i kako ne bi generalizirao da su Gregurić i Nikica Valentić odgovorni za kriminal u pretvorbi i privatizaciji, ali da su odgovorni u trenutku kada su bili na pozicijama.

Treći predsjednik vlade Franjo Gregurić nazvao je, pak, Manolićevo svjedočenje "potpuno neodgovornom i neumjerenom neistinom".

SDP-ov član povjerenstva Gordan Maras najavio je, pak, da će ta stranka uskoro u proceduru uputiti prijedlog izmjena zakona kolokvijalno poznatog kao lex Agrokor, kojima žele oduzeti mogućnost američkim fondovima da rasprodaju Agrokor kako najvrednije hrvatske kompanije ne bi završile "u tko zna kojim dijelovima svijeta".

Navečer je, pak, policija zaprimila obavijest da je u 9,04 sati po lokalnom vremenu Ivica Todorić pozvan u Charring Cross policijsku stanicu u Londonu gdje je uhićen po europskom uhidbenom nalogu.

Todorić je pred londonskim sudom rekao da se protivi izručenju Hrvatskoj. Sudac ga je pustio nakon što je platio jamčevinu od 100.000 funti, ali mu je oduzeta putovnica. Sljedeće ročište zakazano je za 10. travnja iduće godine.

"Todorić mora odgovarati pred hrvatskim pravosuđem"

8. studenoga - Hrvatski sud omogućio je da Todorić bude na privremenoj slobodi, ustvrdio je predsjednik SDP-a Bernardić poručivši da Todorić mora odgovarati pred hrvatskim pravosuđem.

"Na djelu je udruženi ortački pothvat, istina mora izaći na vidjelo", ocijenio je i ponovio da je trgovanje povlaštenim informacijama kazneno djelo, pa zato ova Vlada treba otići.

Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan rekao je da je DORH, nakon što se Ivica Todorić predao britanskom pravosuđu, ostvario direktnu komunikaciju s tijelima u Velikoj Britaniji i čeka daljni razvoj događaja, te naglasio da se u slučaju Agrokor "apsolutno ne radi" ni o kakvom političkom procesu. Todorić je, naime, poručio putem bloga da se protiv njega od početka godine vodi "politički progon najgore vrste".

EK povećala procjenu rasta BDP-a

9. studenoga - Europska komisija povećala je procjenu rasta hrvatskog BDP-a s prethodnih 2,9 na 3,2 posto. Restrukturiranje Agrokora imalo je, čini se, manji utjecaj na gospodarstvo u prvom polugodištu nego što se očekivalo, navodi se u jesenskim ekonomskim prognozama Europske komisije. Upravo zbog izbijanja krize u Agrokoru Komisija je u proljetnim prognozama smanjila procjenu rasta hrvatskog BDP-a s prethodnih 3,1 na 2,9 posto.

Istoga dana Vlada je na sjednici odbacila sve navode iz oporbenog prijedloga za pokretanjem pitanja njezinog povjerenja zbog djelovanja vezanih uz krizu Agrokora, a premijer Plenković poručio je da su djelovali preventivno, na vrijeme, te izrazio nadu da će proces restrukturiranja kompanije nastaviti u najboljem interesu gospodarstva i radnih mjesta.

Trgovački sud u Zagrebu objavio je, pak, tablice prema kojima ukupni iznos priznatih tražbina vjerovnika i dobavljača Agrokora doseže 41,23 milijarde kuna, dok je 16,54 milijarde kuna tražbina osporeno.

Izvanredni povjerenik Ramljak izjavio je, pak, da je postupak izvanredne uprave u Agrokoru trenutno najveći postupak restrukturiranja u Europi, a iznio je i podatak kako će troškovi više od 140 savjetnika u postupku iznositi između 58 i 69 milijuna eura, ovisno o trajanju postupka. Njegova mjesečna plaća, pak, u bruto iznosu doseže 118.940 kuna, a neto 71.395 kuna.

Izvijestio je i da je sud u Londonu priznao zakon o postupku izvanredne uprave u Agrokoru tako da nijedna tužba koja se pokrene u Londonu neće moći biti vođena osim u postupku cijelog procesa izvanredne uprave.

Kasnije je Sberbank objavio da će se žaliti na odluku suda u Londonu, a iz te su banke najavili i žalbu na odluku izvanrednog povjerenika kojom je osporeno potraživanje te banke prema Agrokoru od 1,1 milijardu eura.

Glasanje o povjerenju Vladi

11. studenoga - Saborski zastupnici izglasali su, nakon burne cjelodnevne rasprave, povjerenje Vladi. Za opoziv Vlade, na prijedlog oporbe, glasovalo je 59 zastupnika, dok ih je 78 iskazalo povjerenje. Nakon glasovanja premijer Plenković poručio je: “Bila je ovo četvrta neuspješna inicijativa oporbe. Koristili su instrument za koji su unaprijed znali da neće moći proći u Saboru".

Svi sektori poslovali s dobiti

14. studenoga - Redovito mjesečno izvješće izvanredne uprave pokazalo je da su u prvih devet ovogodišnjih mjeseci svi Agrokorovi sektori - prehrana, poljoprivreda te maloprodaja i veleprodaja - poslovali s dobiti prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA). Sektor maloprodaje i veleprodaje ostvario je pozitivnu EBITDA-u od 13 milijuna kuna. Kompanije iz poslovne grupe Prehrane ostvarile su EBITDA-u od 1 milijarde kuna, a iz Poljoprivrede 227 milijuna kuna.

Isključivanje Sberbanka ucjena?

15. studenoga - Čelnik Sberbanka Herman Gref smatra ucjenom isključivanje Sberbanka iz Vjerovničkog vijeća Agrokora: "Ta neispravna odluka izvanrednog povjerenika može se shvatiti kao ucjena".

Izvanredna uprava Agrokora osporila je Sberbankove tražbine zbog toga što je riječ o tražbinama oko kojih se vode sudski postupci.

Izvanredni povjerenik Ramljak izjavio je tjedan ranije kako vjeruje da postoji mogućnost da Sberbank prihvati kompromis i uđe u Vjerovničko vijeće, nakon što je sud u Londonu priznao zakon o postupku izvanredne uprave u Agrokoru.

Kantonalni sud u Sarajevu, pak, odbio je zahtjev Agrokora da se u Bosni i Hercegovini prizna postupak izvanredne uprave kao insolvencijski postupak, a iz koncerna su najavili žalbu.

Slovenski sud prihvaća tužbu Sberbanka

16. studenoga - Ljubljanski okružni sud prihvatio je žalbu Sberbanka na ranije sudsko rješenje prema kojemu je imovina Agrokora u Sloveniji zaštićena zbog postupka insolventnosti. Slovenski mediji pišu da je sud sada procijenio da 'lex Agrokor' "ne poštuje načela ravnopravnog tretmana vjerovnika", što je, kako se navodi u sudskom rješenju, "jedno od temeljnih načela insolventnih postupaka i dio javnog poretka Slovenije".

Izvanredna uprava koncerna najavila je žalbu na Vrhovnom sudu, ističući da ta sudska odluka nema nikakvog utjecaja na daljnji tijek postupka uprave i na imovinu Agrokora u Sloveniji.

A pred saborskim istražnim povjerenstvom bivši guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski kazao je da su Tomislav Karamarko i Milan Kujundžić bilo dio kruga Ivice Todorića, te da su ga 2012. godine nagovarali da se politički angažira: "Bilo je nekoliko pokušaja nagovaranja, to je trajalo do kolovoza 2012. godine. Bilo je organizirano i nekoliko vrlo uskih sastanaka na kojemu su bili pojedinci iz nekih stranaka, uključujući i Karamarka, a ja sam tu ideju odbijao. Odbio sam je i na zadnjem sastanku na kojem je bio i Todorić, rekao sam da ne idem u politiku".

"Danas se dogodio povijesni trenutak, koji će pokazati da je Agrokor ne samo bio u sprezi s politikom nego i da je ključni čovjek Agrokora nastojao stvoriti svoje određene političke projekte ili djelovati konkretno kroz političke stranke", kazao je Mostovac Nikola Grmoja.

SDP-ov Gordan Maras poručio je, pak, kako je sada postalo jasno da se HDZ svim silama trudi da se ta rasprava zaustavi zbog povezanosti te stranke s Agrokorom: "Inzistirali smo na povjerenstvu kako bi se pokazala jasna povezanost između HDZ-a, stvaranja i rada Agrokora i isprepletenosti do te mjere da ne samo da su ministri ulazili u Agrokor i izlazili iz Agrokora u HDZ-ove vlade i iz njih, nego je ta povezanost na nezamislivoj razini".

HDZ-ov Josip Borić odgovorio je oporbi kako njemu takve prozivke izgledaju kao "vuvuzele koje imaju zadatak zagušiti medijski prostor nečijim dojmovima". Njima nije do povjerenstva nego do osobne promocije, a to rade zlorabeći saborsku govrnicu, poručio je Borić.

Bivši ministar financija Borislav Škegro rekao je u svjedočenju pred Istražnim povjerenstvom da je bio protiv davanja državnog jamstva Agrokoru 1999. godine, ali je ono ipak dano odlukom Vlade na sjednici kojoj nisu nazočili premijer, potpredsjednici Vlade niti on. Rekao je da je prijedlog za to jamstvo došao iz Ministarstva poljoprivrede kao rezultat pritiska Ivice Todorića uz pomoć prosvjeda radnika "Zvijezde", tj. sindikata PPDIV-a.

"Radnici su tada blokirali tramvajsku prugu u Zagrebu dok se ne izda to jamstvo jer su saznali da je to odbijeno na vladinoj Koordinaciji za gospodarstvo," rekao je Škegro.

Istraga postaje pravomoćna

20. studenoga - Istraga protiv Ivice Todorića i suosumnjičenika postala je pravomoćna jer je sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda odbacio žalbe obrane na odluku o pokretanju istrage koju je tužiteljstvo donijelo još 18. listopada.

Predsjednica razočarana radom Povjerenstva

21. studenoga - Premijer Plenković ponovio je da Istražno povjerenstvo prestaje s radom nakon što se pokrene sudski postupak: "Ne vidim na koji bi način bilo tko, pogotovo Hrvatski sabor, mogao drugačije tumačiti zakon koji jednoznačno govori - ako se pokrene sudski postupak, istražno povjerenstvo prestaje s radom".

Predsjednik SDP-a Bernardić ustvrdio je, pak, da je HDZ, čim je Željko Rohatinski progovorio o povezanosti HDZ-a i Agrokora, odlučio ukinuti Istražno povjerenstvo.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je kako je razočarana dosadašnjim radom povjerenstva te da podizanjem pravomoćne optužnice po zakonu prestaje rad povjerenstva.

"Plenković želi sakriti istinu o Agrokoru"

22. studenoga - Pet članova Istražnog povjerenstva za Agrokor iz vladajuće koalicije dalo je pisanu izjavu kako je pravomoćnošću rješenja o provedbi istrage to povjerenstvo prestalo s radom, budući da su za to ispunjene pretpostavke propisane Zakonom o istražnim povjerenstvima.

Predsjednik tog povjerenstva Miljenić (SDP) ocijenio je, pak, kako je riječ o dosad nezabilježenoj uzurpaciji vlasti u Saboru.

Ivica Todorić je na svom blogu ustvrdio kako je ukidanje Istražnog povjerenstva "najzorniji dokaz kako premijer Plenković želi sakriti istinu o Agrokoru": "Samo saborsko Istražno povjerenstvo, bez ulaska u detalje i dijelove istrage, moglo je u najkraćem roku razotkriti zastrašujuća djelovanja Plenkovićeve Vlade koja nadgleda i podupire Ramljakove kriminalne aktivnosti i javnosti pokazati svu veličinu pljačke privatne imovine koja se mjeri milijardama. Današnje odluke o ukidanju povjerenstva koje je donijela vladajuća većina sumrak su pravne države i suspenzija svih demokratskih standarda i europskih vrijednosti".

Povjerenstvo prestaje s radom

28. studenoga - Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav većinom glasova vladajućih zaključio je da je Istražno povjerenstvo o Agrokoru prestalo s radom 20. studenoga 2017. s pravomoćnošću istrage.

Todorić traži ocjenu ustavnosti lex Agrokora

29. studenoga – DZS je objavio da je BDP u trećem tromjesečju porastao za 3,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je brže u odnosu na revidiranih 3 posto u prethodnom kvartalu. To "može ukazivati da je barem za sada financijska kriza u Agrokoru imala ograničen utjecaj na makroekonomske trendove, ali još uvijek ostajemo pri ocjeni da je u tom smislu 2018. zahtjevnija i izloženija negativnim rizicima", poručili su analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).

U prosincu je Ivica Todorić Ustavnom sudu podnio prijedlog za ocjenu ustavnosti lex Agrokora, dok su neki od najvećih Agrokorovih dobavljača osnovali udrugu koja bi trebala ojačati njihove pozicije u pregovorima o nagodbi.

2. prosinca - Ivica Todorić je na svom blogu objavio kako je Ustavnom sudu podnio prijedlog za ocjenu ustavnosti lex Agrokora zbog kršenja njegovih ustavnih i temeljnih ljudskih prava.

Agrokor seli na Žitnjak

4. prosinca - Zaposlenici Agrokora od danas rade u poslovnim prostorima na Žitnjaku, umjesto u poslovnom tornju kod Cibone, a o eventualnoj prodaji tornja otežanoj brojnim teretima i zalozima odlučivat će vjerovnici, priopćio je Agrokor. Poslovni toranj Cibona bio je Agrokorova upravna zgrada gotovo 18 godina.

Udruga manjinskih dioničara Agrokora

12. prosinca – Nedavno osnovana Udruga manjinskih dioničara Agrokora predala je HANFA-i prijedlog za utvrđivanje nastanka obveze Knightheada za preuzimanje dionica manjinskih dioničara Jamnice, Leda, Belja, Zvijezde, VUPIK-a, Žitnjaka i Tiska, jer je, poručuje, odredbama ugovora o roll-up kreditu zajmodavcima osiguran značajan utjecaj na poslovanje koncerna i povezanih društava.

Udruga navodi da ugovor od 8. lipnja između Agrokora, zajmodavaca i agenta o roll-up kreditu od 480 milijuna eura, u kojem je ključni kreditor investicijski fond Knighthead, sadrži čitav niz odredbi koje su očito usmjerene na potpuni prijenos prava upravljanja poslovnim i financijskim politikama, kao i prijenos prevladavajućeg utjecaja na vođenje poslova i donošenje odluka u Agrokoru i ciljnim društvima.

Udruga dobavljača Agrokora

14. prosinca - Osnovana je Udruga dobavljača Agrokora u kojoj su, među ostalim, Adris grupa, Atlantic, Croatia osiguranje, Franck, Kraš, Mlinar, Podravka i TDR, a Udruga je otvorena za sve Agrokorove vjerovnike. Po riječima njezina predsjednika Marina Pucara, Udruga želi zajedno s bankama, ostalim vjerovnicima i izvanrednom upravom sukreirati nagodbu koja će biti u interesu prvenstveno dobavljača. Rekao je i da će se prva prezentacija nacrta nagodbe održati 21. prosinca.