Umjesto planiranih 115,9 milijardi kuna, rebalansom su proračunski prihodi određeni na razini od 118,4 milijardi kuna ili 2,49 milijardi više. Rashodi su pak povećani s prvotno planiranih 118,44 milijarde kuna na 121,2 milijarde kuna, odnosno za 2,76 milijardi.
Pročitajte i ovo
Rebalans je, prema riječima predsjednika Vlade Ive Sanadera, temeljen na nizu pozitivnih pokazatelja kretanja u realnom sektoru te na očekivanom realnom rastu BDP-a u ovoj godini za 4,5 posto.
Dodatna proračunska sredstva, dodao je pritom Sanader, usmjeravaju se na potpore gospodarskom rastu i ublažavanje posljedica povećanja cijena energenata i hrane.
Rebalansom će se milijardu kuna 'viška' proračunskih prihoda usmjeriti za povećanje limita troškova hrvatskih bolnica, a još 400 milijuna kuna predviđeno je za pokrivanje novonastalih obveza bolnica prema HZZO-u.
Strukturne mjere potpore stanovništvu i gospodarstvu, poput subvencioniranja cijene električne energije, 'teške' su pak 600 milijuna kuna, dok će Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa dobiti dodatnih 334 milijuna kuna.
Od toga iznosa sa 159 milijuna kuna financirat će se nabava besplatnih udžbenika, sa 39 milijuna kuna besplatan prijevoz srednjoškolaca, s 30 milijuna kuna stipendije za magistarske i doktorske studije, a po 20 milijuna kuna predviđeno je za troškove Hrvatskog olimpijskog odbora vezane uz ovogodišnje Olimpijske igre te za izgradnju rukometne dvorane u Osijeku. Još 19 milijuna kuna rebalansom je osigurano za ovrhe u sporovima s nastavnicima u osnovnim i srednjim školama te fakultetima.
Za programe regionalnog razvoja, odnosno ulaganja na područjima od posebne državne skrbi i razvoj lokalnih jedinica te za ulaganja u razvoj vodoopskrbnog sustava rebalansom je preusmjereno dodatnih 200 milijuna kuna, a za programe potpore razvoju industrije dodatnih 138 milijuna kuna, namijenjenih uglavnom drvnoj, tekstilnoj i kožarskoj industriji.
Sa 100 milijuna kuna povećat će se strateške robne zalihe, najviše naftnih derivata, kukuruza i pšenice. Manji dio sredstava predviđen je i za modernizaciju pravosudnog sustava (50 milijuna kuna) te razvoj turizma (32 milijuna kuna).
Ministar financija Ivan Šuker istaknuo je i kako se ovogodišnjim rebalansom proračuna uvodi nova metodologija statistike javnih financija ESA 95, kojom se koriste sve članice Europske unije, po kojoj bi proračunski deficit ove godine trebao biti na razini od 0,9 posto BDP-a, a deficit opće države na razini od 1,3 posto BDP-a.
Uz rebalans proračuna, Vlada je prihvatila i prateće dopune ovogodišnjih financijskih planova Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatskog fonda za privatizaciju te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
