MMF: 'Vlada se treba suočiti s privatizacijskim pitanjima'

Deppler je istaknuo kako su za daljni napredak potrebne strukturalne reforme, čiji će se teži dio prolongirati zbog izbora.

Pročitajte i ovo vlada suzbija spekulacije Ključna točka u sirijskom građanskom ratu: "Pad Damaska je samo pitanje vremena" Kriza u Francuskoj Macron se obratio javnosti prvi put nakon pada vlade: Otkrio je kad će imenovati novog premijera

"Situacija je u ovoj godini dobra za Hrvatsku. Fiskalni proizvodi su dobri, vanjski rezultati nisu tako dobri kao što smo očekivali, ali nisu posebno problematični", izjavio je Deppler na konferenciji MMF-a i Svjetske banke koja se održava u Washingtonu.

Deppler je o makroekonomskoj situaciji u Hrvatskoj te merama fiskalne i monetarne politike razgovarao s hrvatskim ministrom financija Ivanom Šukerom i guvernerom Hrvatske narodne banke Željkom Rohatinskim.

"MMF nije zabrinut za sadašnje stanje u Hrvatskoj, mi gledamo na strukturalne reforme koje treba napraviti da bi se išlo naprijed. Tu ima teških odluka koje treba donijeti, no sve će se te odluke donositi nakon izbora", kazao je Deppler dodajući kako tu "postoji određena slabost, u smislu toga što će se dogoditi nakon izbora".

Na pitanje o kakvim se teškim odlukama radi, kazao je kako je riječ o "određenom broju privatizacijskih pitanja s kojima se vlada treba suočiti", zatim pitanja vrste fiskalne politike koja će se provoditi i slično.

U tom je kontekstu istaknuo da je središnja banka fokusirana na zadržavanje stabilnog tečaja kune suočena s priljevom kapitala, te da je "potrebno više od fiskalne politike da bi se obuzdali rizici priljeva kapitala u privatnom sektoru".

Na kraju, postoji i tekući problem strukture potrošnje, s obzirom na "nerazmjerno velik udio potrošnje od novčanih transfera, gdje je potreban zaokret prema investicijskoj vrsti potrošnje", rekao je Deppler.

Na pitanje o problemu velikog udjela vanjskog duga u BDP-u, na koji je ukazano u razgovorima s hrvatskom stranom, Deppler je kazao kako je to dio problema deficita platne bilance.

"Mislim da je javni sektor tu prilično odgovoran, no kao i u svim drugim zemljama postoji veliko povećanje zaduženja u privatnom sektoru. No, to je teško kontrolirati i zato je toliko važna fiskalna politika", kazao je Deppler.

MMF je u Svjetskom gospodarskom pregledu, objavljenom uoči zasjedanja, prognozirao da će stopa rasta hrvatskog gospodarstva u 2007. iznositi 4,7 posto, dok bi se u 2008. trebala smanjiti na 4,5 posto. 

U 2006. hrvatski je BDP, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, zabilježio rast od 4,8 posto.

Procijenjena stopa inflacije u 2007. je 2,7, a iduće godine 2,8
posto.

Procjena o deficitu platne bilance povećana je s prijašnjih 6,8 na 8,3 posto u 2007., dok se u 2008. predviđa pad na 7,8 posto.

U regiji južne i jugoistočne Europe, u koju je MMF uz Hrvatsku
uključio Bugarsku, Rumunjsku i Maltu, prognozirana je stopa rasta od 6 posto, 0,7 postotnih bodova niže nego u 2006., a za iduću godinu 4,9 posto.

MMF istodobno predviđa usporavanje gospodarskog rasta u srednjoj Europi s 5,7 posto u 2006. na 5,2 posto u 2007. godini, a trend usporavanja rasta trebao bi biti nastavljen i u 2008. sa stopom od 4,7 posto.

Svjetsko gospodarstvo ima po MMF-u dobre izglede za nastavak trenda snažnog rasta i u 2007. i 2008. godini, po stopi od 4,9 posto.

Izvršni odbor direktora MMF-a je u veljači ove godine istaknuo
važnost bržih i dubljih gospodarskih reformi u Hrvatskoj kako bi se potaknuo gospodarski rast.

 Uz isticanje solidnog rasta BDP-a od 4,75 posto u razdoblju od 2001. do 2006. i nisku inflaciju 2 do 4 posto, MMF je kao uzroke za rast deficita platne bilance u razdoblju 2005./06. naveo pritiske domaće potražnje i svjetski rast cijena
energenata. 

Također je ukazao da je rast hrvatskog izvoza znatno ispod
prosjeka zemalja usporedivih s Hrvatskom, kao i da su te zemlje bile uspješnije u privlačenju stranih "greenfield" investicija.

U cilju smanjivanja vanjske ranjivosti i tereta velikog državnog
aparata na gospodarski rast direktori MMF-a preporučili su
"ambiciozniju fiskalnu konsolidaciju" od one koju je vlada
srednjoročno planirala.