Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Udruženje mirovinskih fondova, ocjenjujući da drugi mirovinski stup nije promašaj, upozorilo je danas da eventualno otvaranje opcije povratka iz II. u I. stup otvara čitav niz tehnički nerješivih problema koji bi mogli dovesti do raspada hrvatskog tržišta kapitala.


Problem mirovinskog sustava nije II. nego I. stup. Drugi mirovinski stup nije promašaj - predstavlja osobnu imovinu članova koja će uz nužno povećanje stope doprinosa biti jedini siguran temelj primjerene mirovine u budućnosti, ističe se u priopćenju Udruženja mirovinskih fondova. Po ocjeni mirovinskih fondova, 'prevladavajući komentari neuspjeha II. stupa temeljem vrlo kratkog razdoblja i radi nedosljednosti provedbe svih dijelova mirovinske reforme dovode u zabludu članove svih mirovinskih fondova'.

Vezani članci Život je u Hrvatskoj sve skuplji - 5 Zašto vaš novac danas vrijedi manje nego prošle godine? "Koliko god nas uvjeravali da plaće rastu, one nikad ne rastu koliko i cijene" Slika nije dostupna 'Ne želimo uzeti novac mirovinskim fondovima za pokrivanje deficita'

>> 'Sa 23 milijarde iz mirovinskih fondova Vlada planira krpati proračun'

>> Sanader priznao promašaj: Ukida se drugi mirovinski stup?

U Udruženju mirovinskih fondova smatraju da jedino postojeći mirovinski sustav uz dorade koje mirovinski fondovi već duže vrijeme predlažu mogu dugoročno donijeti najbolje moguće mirovine svojim članovima. Pritom ističu da drugi mirovinski stup predstavlja temelj mirovinske reforme. Na osobnim računima članova obveznih mirovinskih fondova danas je u prosjeku oko 15 tisuća kuna što predstavlja osobnu imovinu i štednju za mirovinu.

Iz Udruženja mirovinskih fondova predlažu kratkoročne i dugoročne mjera za rješavanje mirovinskog pitanja u Hrvatskoj. Kratkoročne mjere obuhvaćaju priznanje umirovljenicima iz drugog stupa prava na dodatak na mirovinu proporcionalno vremenu u kojem su uplaćivali u prvi mirovinski stup.

Predlažu i da se umirovljenicima koji su dobrovoljno izabrali drugi stup omogući u trenutku umirovljenja izbor povratka u prvi stup ukoliko im je to povoljnije, ali nakon što im se prizna proporcionalno pravo na dodatak na mirovinu.

Sa te dvije mjere sigurno bi se u sljedećem kraćem periodu riješio problem nepovoljnijeg izračuna mirovina iz kombiniranog sustava u usporedbi s mirovinama samo iz I. stupa, kažu u Udruženju navodeći da 'kako se radi o malom broju umirovljenika, a sredstva koja su za to potrebna zanemariva su'.

Dugoročne mjere koje predlaže Udruženje sastoje se od pet mjera - od kojih je prva povećanje stope izdvajanja za drugi stup za jedan postotni poen godišnje tijekom narednih pet godina.

Predlaže se liberalizacija ulaganja mirovinskih fondova

Nadalje, predlažu uvođenje tri različita portfelja u obvezne mirovinske fondove. Konzervativan ne bi smio imati dionice, srednji portfelj bi smio imati do 30 posto dionica, a dinamički portfelj bi mogao imati do 60 posto dionica. Članovi do 40 godina starosti išli bi u dinamički portfelj, muškarci do 55 godine, a žene do 50 godine života u srednji portfelj, a stariji od toga u konzervativni portfelj. Time bi se omogućilo da mlađe generacije imaju višu stopu prinosa u vrijeme kad mogu nositi rizik, dok će se gotovo u potpunosti eliminirati rizik gubitaka pred samim umirovljenjem.

Predlaže se i postupno liberalizirati ulaganja mirovinskih fondova van Hrvatske i prije ulaska u EU, liberalizirati ulaganja dobrovoljnih mirovinskih fondova te uvesti porezne olakšice za poslodavce za uplate u dobrovoljne mirovinske fondove.

Iz Udruženja podsjećaju kako je mirovinska reforma provedena radi neodrživosti sustava međugeneracijske solidarnosti, kako je riječ o dugoročnom projektu čiji će rezultati i ocjene uspješnosti biti mogući kroz najmanje desetak i više godina te kako su mirovinski fondovi kao najveći institucionalni investitori značajno doprinijeli razvoju i produbljivanju tržišta kapitala.

Napominju kako je o prosječan godišnji prinos obveznih mirovinskih fondova uključujući i prošlu godinu, koja je bila najteža godina u povijesti, iznosio je 4,32 posto ili oko 1,5 posto iznad inflacije. Drugim riječima, stotinu kuna uloženih u mirovinske fondove na početku reforme danas vrijedi oko 133 kune, navode iz mirovinskih fondova.

To što prvi umirovljenici iz drugog stupa imaju značajno nižu mirovinu no što bi im bila da nisu izabrali drugi stup ponajviše je zbog toga što nemaju pravo na dodatak na mirovinu te zbog toga što primaju u odnosu na stopu doprinosa neproporcionalno nižu mirovinu iz prvog stupa u odnosu na drugi stup.