Obavijesti Video Pretražite Navigacija

Komisija predviđa usporavanje gospodarskog rasta u Hrvatskoj

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Gospodarski rast u Hrvatskoj ove godine će pasti s prošlogodišnjih 5,6 posto na 3,5 posto, a sljedeće godine na 3 posto, dok će 2010. narasti na 4 posto, a inflacija bi s ovogodišnjih 6,5 posto trebala pasti na 4,5 posto sljedeće godine i na 4 posto 2010. godine, kaže se u jesenskim ekonomskim prognozama koje je Europska komisija objavila u ponedjeljak.

U usporedbi s gospodarstvima Europske unije, predviđeni hrvatski rast veći je od europskog prosjeka za više od dva puta za ovu godinu i nekoliko puta veći za sljedeće dvije godine.

Pročitajte i ovo Novac - 2 promjene na računu Počele isplate plaća prema pravilima nove porezne reforme: "Tugo moja tužna, moglo je i bolje" Slika nije dostupna Bratušek najgora Hrvatski povjerenik najbolje je ocijenjen u EU!

Stopa rasta gospodarstva Europske unije u 2008. procjenjuje se u visini 1,4 posto, upola manje u usporedbi s prošlom godinom, nakon čega se očekuje još snažnije usporavanje na 0,2 posto u 2009. a tek potom postupni oporavak od 1,1 posto u 2010. godini.

'U sklopu solidnih gospodarskih pokazatelja, ekonomski rast u Hrvatskoj se počeo usporavati u zadnjoj četvrtini 2007. U prvoj polovici 2008. godine, GDP je rastao 3,8 posto, dok je u istom razdoblju 2007. bio 6,8 posto. Za usporavanje je uveliko zaslužno znatno smanjenje ukupne potrošnje', kaže se u dokumentu.

Europska komisija dvaput godišnje, u proljeće i u jesen, objavljuje ekonomske prognoze za zemlje članice i kandidatske zemlje.

Komisija navodi da je potrošnja kućanstava u Hrvatskoj snažno usporena, djelomično zbog manjih Vladinih transfera umirovljenicima, koji su iznosili 1,3 posto GDP-a, i zbog usporavanja rasta kredita. I javna potrošnja također je pala nakon snažnog povećanja uoči parlamentarnih izbora u studenome 2007. Istodobno, investicije su i dalje snažne, djelomično zbog građevinskih aktivnosti i nekih velikih javnih investicijskih projekata. Izvozni pokazatelji su počeli slabiti što održava manju potražnju u glavnim trgovačkim partnerima u Europskoj uniji.

Komisija u svojim prognozama predviđa znatno smanjivanje gospodarskog rasta ove i sljedeće godine.

'Globalna financijska kriza do sada je imala ograničene izravne učinke na hrvatsko gospodarstvo. Međutim, povećani troškovi posuđivanja i gospodarsko usporavanje u glavnim trgovačkim partnerima oslabit će izglede za izvoz i rast', kaže Komisija.

Bez obzira na utjecaj vanjskog okruženja, na rast će utjecati specifični domaći čimbenici. Uz pad domaće potrošnje, Komisija navodi da je nedavni rast inflacije smanjio realne dohotke, da će rast kredita biti usporen i da će javne investicije vjerojatno biti usporene.

Hrvatski deficit u bilanci tekućih plaćanja nastavio je rasti, što je rezultat viših cijena energije i sirovina u svijetu i još uvijek snažnog rasta uvoza, navodi Komisija, koja predviđa da će deficit s prošlogodišnje razine od 8,6 posto GDP-a ove godne narasti na 10,5 posto, dok bi 2009. pao na 10,2, a 2010. godine na 9,4 posto.

Komisija ističe da se rast inflacije treba pripisati uglavnom rastu cijena hrane i energije, ali djelomično također i administrativnom prilagodbama cijena. Prema prognozama, ovogodišnja inflacija iznosit će 6,5 posto. Komisija navodi da bi u kratkoročnom razdoblju inflatorni pritisak mogao narasti zbog prilagodbi administrativnih cijena, primjerice plina. 'Međutim, zdravi okvir monetarne politike u kombinaciji s nižom domaćom potražnjom i stabilizacijom cijena energije i sirovina u svijetu pomoći će zadržavanju inflatornog pritiska u sljedećem razdoblju', navodi Komisija, koja predviđa da će inflacija sljedeće godine pasti na 4,5 posto, a 2010. godine na 4 posto.

Komisija predviđa dalji pad nezaposlenosti, iako će on biti manji nego u prethodne tri godine. Prema tim prognozama ovogodišnja stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj iznosit će 9,2, posto, sljedeće godine 9 posto, a 2010. godine 8,7 posto.

Rast plaća je do sada bio umjeren i u skladu s rastom produktivnosti. Komisija predviđa da bi se uslijed rasta inflacije i prilagodbi plaća u javnom sektoru mogli povećati pritisak za rast plaća.

Komisija predviđa da će fiskalna konsolidacija biti vjerojatno manja nego što je predviđeno. Izrazito veliki prihodi tijekom 2007. godine doveli su do daljnjeg smanjenja proračunskog deficita na 1,6 posto GDP-a u odnosu 2,5 posto u 2006. godini. Komisija predviđa da će se fiskalna bilanca blago pogoršati ove i sljedeće godine, a poboljšanje će nastupiti 2010. godine.

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene