'HŽ je državni parazit, plodno tlo za rodijački nepotizam'

'U Hrvatskoj imamo već desetljećima star problem premale produktivnosti u odnosu na broj zaposlenih. Neka istraživanja pokazuju da je putni kilometar skuplji u željezničkom nego u cestovnom prometu. Jednostavno smo taj dio zanemarili, išli smo pomodarstvom, ulagali sve u ceste, mostove, gradili smo to nekritično i danas imamo vrlo tešku situaciju u prometnom sustavu', pojasnio je problem Ivan Dadić s Fakulteta prometnih znanosti. Situaciju nije osobito popravila ni reorganizacija HŽ-a 2006. provedena prema zastarjelom modelu iz 80-ih, u namjeri da se željeznica napokon baci na tržište. Nekadašnji HŽ podijeljen je na 5 tvrtki od kojih je jedna upravljačka, a sve ih Reorganizacijom HŽ-a 2006. umjesto uštede, dobili smo državnog parazita. Samo na informatizaciju je utrošeno oko 500 milijuna dolara a informatizirano je tek oko 10 posto sustava Drago Zubak, suradnik na Fakultetu prometnih znanosti formalno nadzire Ministarstvo prometa. Umjesto uštede, dobili smo državnog parazita. Tvrdi to dugogodišnji bivši djelatnik HŽ-a i suradnik Prometnog fakulteta Drago Zubak koji je svojedobno pokušao participirati u ekonomiziranju poslovanja HŽ-a projektom informatizacije. Projekt je prihvaćen, ali nikada nije proveden.

Pročitajte i ovo Nismo ''zakopali ni prvu lopatu'' Po nečemu smo savršeni, ali to nikako da kapitaliziramo Destkovane službe Štrajk željezničara u Francuskoj, mogao bi se proširiti i na energetski sektor

>> Koliko je novca u HŽ-u uzalud potrošeno?

>> Odvjetništvo radi na slučaju nabave uređaja u HŽ-u

'Taj titular vlasništva, kojeg je neophodno imati nad HŽ-om, raspoređen je na pet tvrtki bez jasnih odnosa. Direktori u HŽ-u imaju prosječni vijek trajanja oko godinu i pol dana. To nas je dovelo u situaciju da nema kontinuiteta upravljanja niti poslovne politike', tvrdi Zubak. Ovakav je sustav bio i još uvijek jest plodno tlo za rođačko stranački nepotizam, korupciju i kriminal, koji je, uostalom, postao predmetom brojnih istraga. No, što je tu je. Postavlja se pitanje što učiniti s takvim HŽ-om? Prema mišljenju struke, nekoliko je ključnih procesa ozdravljenja HŽ-a – modernizacija, reorganizacija i privatizacija. No, odakle početi? Proces ozbiljnije modernizacije stopiran je zbog krize. Branko Kreš, predsjednik Sindikata željezničara Hrvatske ističe kako je za ulaganje u infrastrukturu HŽ-a bilo predviđeno oko 18 milijardi kuna: 'Riječima, nema ništa od onog što smo trebali napraviti od 2008. – 2012. i ne vidim način da bi se to moglo nadoknaditi'. 

Informatizirano 10 posto sustava, utrošeno 500 milijuna

Drago Zubak pak pojašnjava da se postupak informatizacije HŽ-a provodi: 'Do sada je u njega utrošeno preko 500 milijuna dolara. Znate li koliko je sustava informatizirano? Oko 10 posto'.  Proces reorganizacije, kako su nam rekli u HŽ-u, u tijeku je, ali on bi, prema mišljenju naših sugovornika, trebao duboko zarezati u sadašnju strukturu. Kreš misli da bi trebalo napraviti tri društva – infrastrukturu, jedinstveni prijevoz i krovna organizacija HŽ holdinga ali ne u ovom obliku kao što je sada. Prema Dadiću, u državnoj upravi, pa tako i u željeznici, događa se jedan sustavni feler da najkvalitetniji odlaze, a najmanje sposobni ostaju, pa se postavlja pitanje moguće reogranizacije.

Privatizacija stala zbog krize

Što se pak privatizacije tiče, iz HŽ-a objašnjavaju kako je u tijeku privatizacija 6 ovisnih društava, no kažu da je cijeli proces stao zbog krize. Privatizacija velike petorice HŽ holdinga za sada se ne spominje. No, ona bi, slažu se naši sugovornici, svakako dobro došla. Dadić ističe kako svi poslovi, osim infrastrukture, koja mora biti u javnoj uporabi, mogu ići u privatizaciju. Zubak dodaje: 'Na željeznici znaju što hoće privatizirati – sve osim infrastrukture. Ali mi nismo racionalizirali posao da bi mogli doći do realne cijene. Kako ćete prodavati nešto ako ne znate cijenu?'. Prema Krešu, stav sindikata je ne prodavati ništa u ovome trenutku, jer bi dobili samo spekulante.

'Uhljebljenom kadru nije u interesu da tvrtka stane na noge'

Iz resornog ministarstva nisu nam odgovorili što planiraju učiniti s HŽ-om u bližoj ili daljoj budućnosti. Za sada se zna da će se izdvajanja iz proračuna za HŽ ove godine stisnuti na dvije milijarde kuna a troškovi društva srezati od 5 do 10 posto, kako kažu u HŽ-u, ali to i dalje znači da će na kraju godine firma uredno ispostaviti račun - građanima. Drago Zubak, poučen vlastitim primjerom projekta koji se oteže bez pravog obrazloženja, zaključuje da 'uhljebljenom' kadru u HŽ-u uopće i nije u interesu da se firma postavi na vlastite noge jer bi tada na njima valjalo i stajati: 'Imaju dugogodišnju praksu da rade na način da ništa ne rade i logično je da će braniti svoje privilegije. Zna se da to mnogim ljudima ne odgovara. Primjerice, Vuča vlakova se ne može ni približno financirati. Infrastruktura je najmanje zabrinuta jer ona će i dalje ostati na modelu – koliko trošimo toliko država plaća'.

Emisiju Novac gledajte nedjeljom u jutarnjem terminu na Novoj TV.