Koliko smo puta čuli da smo geopolitički i tranzitno savršeno smješteni, samo što nikako da tu savršenost kapitaliziramo. Pri tome ne mislimo na skupe autoceste, nego na jeftinu željeznicu. Iako se Europa okreće željeznici, do 2050., polovica ukupnog prometa trebala bi se preusmjeriti na pruge, Hrvatska nije zakopala ni prvu lopatu.

Galerija


Kakvu željeznicu želimo? ''Brzu. Modernu. Naravno da želimo modernu – i koja ne kasni'', jednoglasni su građani. Isto bi željeli i oni koji su u rad i upravljanje željeznicom uključeni, a koji su o stanju hrvatske željeznice raspravljali na tribini u organizaciji Saveza za željeznicu. No političke odluke, pa i nečinjenje, od nje su učinile upravo suprotno. Sporu, staru i onu koja gotovo redovito kasni.

Vezani članci Slika nije dostupna Evo za što nam EU daje 1,25 milijardi kuna! Slika nije dostupna Dvjestotinjak članova Sindikata željezničara prosvjedovalo na Markovom trgu

''Zapuštanje željeznica nas je dovelo u ovakvu situaciju. Primjerice, imamo prometnu Strategiju od 1999. do 2015. Od onoga što je bilo predviđeno da se napravi na željeznici realizirano je samo 10 posto od toga dok je u cestovnom sektoru uloženo 84 posto od onoga što je planirano'', istaknuo je Zoran Maršić, predsjednik Saveza za željeznicu.

''Lepoglavska spojnica'' na čekanju

Željeznicu je u svome mandatu zanemario i bivši ministar gospodarstva, danas varaždinski župan, Radimir Čačić. Energiju je usmjerio u izgradnju autocesta. Danas podršku Vladi uvjetuje izgradnjom i modernizacijom brze pruge od Varaždina preko Lepoglave do Zagreba, takozvanom ''lepoglavskom spojnicom''. Projekt vrijedan oko 400 milijuna eura, put vlakom od Varaždina i Čakovca do Zagreba skratio bi s tri sata na samo 50 minuta. No projekt, unatoč želji Europe da ga financira, zapinje.

''Najprije je željeznica radila sporo odnosno HŽ Infrastruktura. Nakon toga je ministarstvo prometa čekalo neko vrijeme. Trenutačno, nakon svih dogovora i svih zakašnjenja čekamo već četiri mjeseca Ministarstvo regionalnog razvoja da odobri osam, ne osamdeset ili osamsto, već osam milijuna kuna za početak financiranja studije'', žali se Čačić.

I dok se oni koji bi htjeli realizirati željezničke projekte na terenu susreću s konkretnim problemima, iz resornoga Ministarstva najavljuju promjene.

Uloženo samo 13% od planiranog

''Postojeći Nacionalni program donesen 2015. predviđao je ulaganja u željezničku infrastrukturu od 17 milijardi kuna, a u 2016. i 2017. je bilo realizirano investicija od otprilike 800 milijuna, a prema planu je trebalo biti otprilike šest milijardi kuna ulaganja.

Znači samo 13 posto je bilo uloženo. Zato smo i pokrenuli reviziju Nacionalnog programa ulaganja u željezničku infrastrukturu'', kaže Nikolina Brnjac, državna tajnica Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Ovoga bi puta trebali realno planirati razvoj hrvatske željeznice. Osim toga radi se i na izmjenama Zakona o željeznicama, kojim će biti omogućena i drukčija organizacija željezničkih poduzeća. A ona su, čini se, rupa bez dna. Prema analizi Instituta za javne financije u njihovo je restrukturiranje u 13 godina uloženo 12 milijardi kuna. Pa ipak, ono još uvijek nije završeno, a jedini je vidljivi rezultat smanjene broja zaposlenih, i to za gotovo 30 tisuća ljudi.

''Jedan značajan dio problema, uz organizaciju i brojne statusne promjene koje su se događale posljednjih petnaestak godina. Samo da podsjetim, hrvatske su se željeznice mijenjale, dijelile, kreirane su kao samostalni entiteti na HŽ Putnički prijevoz, HŽ Cargo i HŽ Infrastruktura, a u jednom trenutku, nažalost, HŽ više nije funkcionirao kao Holding'', kaže Anto Bajo iz Instituta za javne financije.

Prebacivanje odgovornosti

''Željeznice je nužno reformirati i restrukturirati tako da budu jedno učinkovito javno poduzeće. One to do sada nažalost nisu bile. Depolitizacija uprave je jedini način da poduzeća dugoročno budu opredijeljena za strategije, da budu usmjerene rezultatima i učinkovitosti'', objašnjava Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a.

Kada znamo da je u 28 godina promijenjeno 25 uprava, jasno je zašto to nije bilo moguće. Hrvatska više nema alternative. Prema svim brojkama kaskamo za Europskom unijom koja si je zadala cilj da se do 2050. čak 50 posto ljudi i roba prevozi željeznicom.

U Hrvatskoj trenutačno vlakom putuje samo tri posto građana, u Europi osam posto. Željeznicom se u Hrvatskoj preveze tek 17, a u EU 28 posto tereta. I te brojke u domovini stalno padaju. Za to vrijeme odgovornost svi prebacuju jedni na druge. Dok je tako, pomaka neće biti.

Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!