Istraživanje o prihodima i troškovima hrvatskih kućanstava, koje je provela agencija Gfk, pokazalo je kako su Hrvati doista pravi ekonomski čarobnjaci - 76 posto kućanstava nemaju dovoljno raspoloživih sredstava i njihova bi potrebna primanja trebala biti čak 73 posto veća od sadašnjih !
Kako prosječna obitelj preživi s manjkom od 3.300 kuna?
Prosječno domaće kućanstvo krajem 2012. godine raspolagalo je mjesečno s 6.300 kn (840 €). No, prema subjektivnoj procjeni za zadovoljenje osnovnih troškova i potreba nužno je u prosjeku imati - 8.955 kn (1.194 €).
Prosječna četveročlana obitelj mjesečno u prosjeku ostvari 7.830 kn prihoda (1.044€), dok joj je potrebno u prosjeku 11.130 kn (1.484€). Kako prosječno hrvatsko kućanstvo može živjeti s manjkom od 2.655 kn ili četveročlana obitelj s 3.300 kn manje svaki mjesec?
Gledajući regionalno u Zagrebu se ostvaruju prihodi za čak 235 eura viši od onih u Slavoniji - zagrebački prosjek je 7.043 kuna ili (939 eura, a u Slavoniji 5.280 kn ili 704 eura.
7 posto iznadprosječnih i 13 posto 'taman kol'ko treba' kućanstava
Iako 76 posto hrvatskih kućanstava ima niže prihode od potrebnih, u Hrvatskoj ima i 7 posto onih kućanstava, čiji članovi ostvaruju veće ili dovoljne prihode za podmirenje osnovnih životnih troškova i potreba. Njih 13 posto ostvaruje 'taman onoliko koliko im treba'.
Ukupni troškovi kućanstva, 6.000 kn (800€), tek su za 24 eura veći od prošlogodišnjih (776 €). No, ostvareni prihodi kućanstava su za 5 posto manji. .
>> Čak 43 posto kućanstava jedva sastavlja kraj s krajem
Kad se plati hrana i režije, najviše trošimo na telefoniranje
Hrvatska kućanstva oko 54 posto svih prihoda troše na osnovne egzistencijalne potrebe -hranu, piće, režije. Kad to podmirimo, 92 posto preostalog novca potrošimo na plaćanje računa za mobiteliranje, 85 posto za fiksno telefoniranje, te 83 posto na troškove prijevoza. I tako gotovo ništa ne ostaje za neke druge potrebe - zabavu, rekreaciju, obrazovanje, medicinske usluge, obuću i odjeću, koje, za sve veći broj hrvatskih građana postaju luksuz.
Usporedbom ovogodišnje potrošnje s onom od prije godinu dana, pokazalo se kako su troškovi hrane i pića povećani za 9 posto, a troškovi stanovanja za 5 posto.
Najveći pad u opsegu potrošnje uočava se kod trajnih dobara – 32 posto manje kućanstava kupuju trajna dobra, a čak 25 posto manje kućanstava izdvaja novac na obrazovanje.
Početkom veljače registrirano je oko 250.000 blokiranih računa građana, pa se postavlja pitanje - hoće li kontinuiran nedostatak sredstava rezultirati još većim brojem blokiranih računa ?
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
Potraga u tijekuAutobus s turistima propao kroz led najdubljeg jezera na svijetu: Samo jedan se uspio spasiti
-
bolan osjećajDanijela Dvornik slomila se zbog unučice: ''Kad je ljudska zloba jača...''
-
masovna mobilizacija?Stižu im hitni pozivi usred noći, šalju ih na granicu: "Odbijanje ne prihvaćaju, svi se stavljaju pod oružje"
