Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Savjet Hrvatske narodne banke predviđa da će stopa BDP-a ove godine pasti za 1 posto, a da bi se njegov oporavak mogao vidjeti tek nagodinu.


Na prvoj sjednici Savjeta Hrvatske narodne banke nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju u središtu su pozornosti bili dosadašnji gospodarski i novčani pokazatelji, uz sagledavanje mogućih daljnjih kretanja i utvrđivanje okvira monetarne politike za nastupajuće razdoblje.

Vezani članci Ilustracija Nimalo lijepe vijesti: Inflacija divlja, objavljeno kolika je bila u travnju, najviše rasle cijene prijevoza i hrane BDP / Ilustracija Objavljena ljestvica standarda kupovne moći: Samo nekoliko zemalja je lošije od Hrvatske

'Prema sadašnjim očekivanjima realni BDP bi se u 2013. mogao smanjiti za oko 1 posto, pri čemu se očekuje pad osobne potrošnje i potrošnje države te vrlo slab rast izvoza i investicija', prognozira Savjet HNB-a.

>> Koje su najbogatije, a koje najsiromašnije države EU?

Spomenutih 1 posto BDP-a je osjetno lošija prognoza od one s kraja 2012. godine, kada su u HNB-u za ovu godinu predviđali blagi porast stope BDP-a od 0,3 posto.

'Prognoza rasta je smanjena (...) u prvom redu zbog većeg prognoziranog pada osobne potrošnje, a dijelom i zbog sporog oživljavanja investicijskog ciklusa te izostanka oporavka gospodarske aktivnosti kod glavnih vanjskotrgovinskih partnera', pojašnjava Savjet HNB-a.

Zašto pada osobna potrošnja?

U središnjoj banci izraženiji pad osobne potrošnje drže posljedicom nepovoljnih kretanja na tržištu rada koja će, kažu, rezultirati znatnim smanjenjem raspoloživog dohotka.

Tu ne treba zanemariti ni nastavak razduživanja stanovništva, no 'smanjenje zaduženosti sektora kućanstava, odnosno poboljšanje neto financijske pozicije tog sektora, koja se od početka krize popravila za otprilike 25 posto, omogućit će snažniji rast osobne potrošnje nakon što se situacija na tržištu rada počne popravljati, za što je ključno snažnije pokretanje investicija', navode u HNB-u.

Kada kreće oporavak?

Iako je na razini cijele godine predviđen gospodarski pad, blagi znakovi oporavka ipak bi trebali biti vidljivi u statističkim pokazateljima za sredinu 2013., a u 2014. godini očekuje se i postupan oporavak realnog BDP-a i njegov porast od oko 0,7 posto. Na to bi trebali utjecati porast investicija i izvoza.

'Pritom je pretpostavljeno da će za Hrvatsku biti pokrenuta Procedura prekomjernog proračunskog manjka, u sklopu Pakta o stabilnosti i rastu EU, što će zahtijevati razmjerno snažnu fiskalnu konsolidaciju u sljedećim godinama', upozoravaju u HNB-u.

Hoćemo li osjetiti ulazak u EU?

Pozitivni kratkoročni učinci hrvatskog ulaska u Europsku uniju trebali bi biti vidljivi tijekom sljedeće godine. Razlozi tome su pojednostavljenje postupka trgovinske razmjene, mogućnost korištenja strukturnih i kohezijskih fondova te jačanje povjerenja zbog fiskalne konsolidacije koja će, navode u HNB-u, putanju državnog duga staviti u dugoročno održive okvire.

'Prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena u 2013. očekuje se na zamjetno nižoj razini (oko 2,6 posto) nego u 2012. godini, u prvom redu stoga što će prestati djelovati učinci ranije donesenih administrativnih odluka o promjenama cijena, dok se u narednim godinama očekuje još niža stopa inflacije', prognoziraju u Savjetu HNB-a.

Tečaj eura - mijenja se ili ostaje isti?

Govoreći o monetarnoj politici za ovu i sljedeću godinu, HNB najavljuje nastavak održavanja stabilnog tečaja kune prema euru. 'Kod toga će HNB nastaviti podržavati visoku primarnu likvidnost bankovnog sustava, kako bi povoljno utjecao na domaće uvjete financiranja.'

Očekuje se nastavak trenda oporavka kreditnih agregata, posebno kredita poduzeća, koji je vidljiv od početka ove godine. 'Međutim, na domaće kreditiranje i dalje će nepovoljno djelovati slaba potražnja za kreditima i povećana nesklonost banaka prema riziku', predviđaju u HNB-u.

Mogu li hrvatske banke izdržati šokove?

U središnjoj banci ocjenjuju da je stabilnost hrvatskog financijskog sustava na visokoj razini, a na to su povoljno djelovali smanjenje premije rizika i povijesno niske referentne kamatne stope na međunarodnom financijskom tržištu.

'No, istovremene slabosti u realnom sektoru u Hrvatskoj i glavnim trgovačkim partnerima djeluju na porast rizika. U uvjetima razduživanja stanovništva i blagog rasta zaduživanja nefinancijskih privatnih poduzeća, bankarski je sektor nastavio postupno smanjivanje inozemnih obveza. I uz bitno umanjenu profitabilnost bankovnog sustava, njegova kapitalna adekvatnost, koja je pravovremeno akumulirana u razdoblju prije krize, osigurava otpornost bankovnog sustava na moguće, ali malo vjerojatne snažne makroekonomske šokove', navode u HNB-u.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju